Persa je cijeli svoj radni vijek posvetila platanima. Otišla je u penziju, ali svako malo svrati da ih pregleda zato je i zovu doktor za platane. Napamet zna sve preparate i lijekove koji se ovom drvetu daju.

"Rađeno im je snimanje, dubinsko. I kakvi su rezultati? Pa rezultati, pa sa obzirom na godine i na sve ono što su oni pretrpjeli, počev od raznih rekonstrukcija ovog trga do granatiranja devedesetih godina i oštećenja od gelera u relativno su solidnom stanju", rekla je Persa Aleksić, diplomirani inženjer poljoprivrede za hortikulturu.

Persa priča da se godišnje platanima uradi nekoliko operacija, tretiraju im se listovi, granje ali i stablo. Persa najviše strahuje od pepelnice a problematične su i rane od gelera. Vjeruje da će im mlađe generacije posvetiti više pažnje

"Čuvamo ih i čuvaće ih ove mlađe generacije jer je to prosto i državna obaveza, oni su pod zaštitom", rekla je Persa.

Platani su spomenik pejzažne kulture i pod zaštitom su države. Pod platanima se može sve čuti i saznati, oni su mjesto susreta i svih dešavanja. Onima koji dođu Trebinje platani su prva stanica.

"Ovi platani su na neki način postali i zaštitni znak našeg grada. Ljudi koji se sjećaju tih vremena bivše Jugoslavije kažu da je to bila ljetna bašta u tadašnjoj državi. Naravno neraskidiva veza za platanima je i sam ugostiteljski objekat koji se nalazi tu. Mijenjao je imena kroz istoriju, od hotela Zagreb, Lovćen, Jedinstvo i konačno hotel Platani", rekao je Simo Radić, kustos Muzeja Hercegovine u Trebinju.

Platani su u grad pono Leotara stigli 1890 godine. Prije njih ovaj prostor je bio poljana, ali i groblje. Sada svi kažu da je ovo najljepša bašta na Balkanu. Životni vijek ovog drveta je oko 300 godina u gradskim sredinama je u pola kraći.

Svaki Trebinjac od najmlađeg do najstarijeg svjestan je bogatstva koje se nalazi u centru ovoga grada, zato su isto tako svjesni da se ovo blago mora čuvati.