Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško”, koja se nalazi u Sloveniji, i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada. Pominje se da bi prvi dio tamo mogao biti skladišten već 2025. ili 2026, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje radioaktivnog otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori.

Značajan korak ka tome je i izrada studija uticaja na životnu sredinu te je hrvatsko Ministarstvo privrede i održivog razvoja objavilo informaciju o zahtjevu za izdavanje uputstva o sadržaju studije za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada upravo na lokaciji nekadašnje kasarne.

To je izazvalo revolt nadležnih u BiH koji godinama tvrde da Trgovska gora nije lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, a dopis kolega iz Hrvatske su zaprimili 28. februara, od kada i teče rok od 30 dana za postupanje.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je početkom marta iskazalo namjeru učešća BiH u postupku procjene studije uticaja, a u skladu s konvencijom o procjeni uticaja na okolinu u prekograničnom kontekstu.

Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević za “Glas Srpske” je potvrdio da domaće institucije imaju rok do kraja sedmice da pošalju svoje primjedbe na adresu hrvatske Vlade, ali i podsjetio da su tražili još vremena od njih.

"Dokument je pri kraju, ali čekamo odluku nadležnih da li će biti upućen ili će biti odobreno produženje roka za slanje. I ako ne dobijemo nikakav odgovor idućih dana, biće poslat", rekao je Dizdarević.

Riječ je, naime, o kompleksnom dokumentu koju će sadržati pedesetak stranica i u kojem će biti pokriveni svi segmenti, od pravnog do ekspertskog.

"Jasno ćemo obrazložiti naše argumente, koji su na mjestu. Gledaćemo da se ne ponavljamo, već da imamo ključne i argumentovane primjedbe na jednom mjestu", rekao je Dizdarević i pojasnio da će iza ovog dokumenta zvanično stajati Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a biće poslat putem resora inostranih poslova.

Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva jer je u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi odlaganjem tog otpada i istrošenog nuklearnog goriva oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je nedavno zatražio od slovenačkog ambasadora u BiH da posreduje u organizaciji sastanka sa predstavnicima Vlade Slovenije u vezi sa izgradnjom spornog odlagališta na Trgovskoj gori te da on bude održan najkasnije u maju.

Odbor

Emir Dizdarević je potvrdio i da je dobio poziv da 10. aprila prisustvuje sjednici Odbora za zaštitu životne sjednice Narodne skupštine Srpske na kojoj će biti riječi o problematici Trgovske gore, s pitanjem šta treba da urade domaće institucije.

I naredne sedmice će, kaže, biti sastanaka na tu temu između nadležnih zavoda u vezi sa geološkim zahvatima oko Novog Grada.