Svake godine 20. oktobra obilježava se Međunarodni dan kontrolora letenja, ljudi koji se brinu za sigurnost vazdušnog saobraćaja u svim fazama leta.
U Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) trenutno je zaposleno 70 aerodromskih i prilaznih kontrolora letenja i 69 oblasnih kontrolora letenja.
To je povod da se predstavi značaj rada kontrolora, kako oblasnih tako i prilaznih, svakodnevni izazovi s kojima se susreću kad je riječ o odgovornosti za sigurnost hiljadu putnika i efikasnost vazdušnog saobraćaja u BiH.
Šefica Odsjeka kontrole letenja Sarajevo Еmina Turulja rekla je da je za nju lično i sve kontrolore letenja to je bitan datum, kao i činjenica da je taj posao prepoznat u svijetu.
- Kontrolora letenja u cijelom svijetu nema mnogo, a nas u BiH ima manje od 150, računajući aerodromsku kontrolu letenja Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka i dvije oblasne kontrole u Banjoj Luci i u Sarajevu - navela je Turulja u razgovoru za Fenu.
Ponos što radi ovaj posao, kako je dodala, osjeti nakon svakog radnog dana, posebno kada prođe bez problema, smetnji i bez ikakvih pritužbi.
- Posao kontrolora letenja je jako važan. Najvažnija je bezbjednost putnika i vazdušnog saobraćaja. U svakom avionu ima 150 do 200 putnika i to je velika odgovornost. Koncentracija kontrolora leta je izuzetno važna, odabir kandidata za školovanje u ovoj oblasti je jako rigorozan, tako da uvijek imamo kandidate, odnosno kontrolore koji imaju predispozicije za ovakav posao – dodala je Turulja.
Njihova odgovornost je da obezbijede siguran let svakog aviona, prateći ih kroz komplikovanu mrežu vazdušnog prostora. Obučeni su da donose brze odluke, prate vremenske uslove, reaguju na hitne situacije i koordinišu veliki broj letova svakog dana.
- Najizazovnije nam je u suštini kada je loša meteo situacija, ako ima olujnih oblaka, jakog vjetra i avioni moraju da zaobilaze takva područja. Tada mi moramo reagovati u momentu i donositi odluke. Nekada nam je poseban izazov složen saobraćaj i veliki broj operacija u toku jednoga sata – dodala je Turalja.
Prošle godine, prema podacima BHANSA-e, kroz zračni prostor BiH prošlo je oko 518.000 letova, a ove godine očekuju porast od oko šest posto. Saobraćaj iznad BiH je sezonalnog karaktera, što implicira da imaju značajan porast saobraćaja u ljetnoj sezoni.
U prostoru nadležnosti BHACC-a (Centra za kontrolu letenja Bosne i Hercegovine), tokom prošle godine pružili su usluge kontrole letenja više od 446.000 aviona. U vršnim ljetnim mjesecima ove godine, kontrolori su dnevno u prosjeku na frekvenciji imali preko 1.700 aviona, dok je dnevni rekord 1.902 aviona.
BHANSA od oktobra 2023. školuje prvu generaciju kontrolora u potpunosti unutar BiH - ukupno 25 kandidata od kojih je 14 za oblasnu, a 11 za prilaznu i aerodromsku kontrolu zračnog prometa. Očekivanja su da će do kraja 2025. godine dobiti nove kontrolore, spremne za angažman. Samostalno školovanje je veliki poduhvat za BHANSA.
Еdin Bećić, oblasni kontrolor letenja i instruktor, kaže da je oblasna kontrola letenja u suštini najmanje poznati vid kontrole letenja javnosti.
- Mi smo zaduženi za prije svega sigurno, redovno i ekspeditivno kretanje aviona kroz naš prostor nadležnosti. Radimo 24 sata dnevno, većinom se radi o preletima, dakle, nije nužno da ti avioni polijeću ili slijeću na neki od naših aerodroma – naveo je Bećić.
Svaki dan, kako je dodao, nosi svoje izazove, zato što niti jedan dan meteorološki uslovi nisu isti. Ljeti su izuzetno ponosni, budući da su u najprometnijim danima ove godine imali više od 1.900 aviona u samo 24 sata.
- Ukoliko to pomnožite sa nekih 150, 200, 250 putnika koliko jedan avion prevozi, dolazimo do iznimnih brojčanih podataka o broju putnika koje mi poslužimo svakodnevno u Centru oblasne kontrole letenja – ilustrirao je Bećić.
Njihov posao je stresan i zahtjevan i od ključnog značaja za globalni avio-saobraćaj. Bećić je naveo da svake godine imaju obuke tkz. kontinuiranog osvježenja znanja gdje prolaze kroz različite vanredne situacije.
- Naprimjer, pad pritiska u avionu gdje piloti moraju što hitnije da se spusti na neke visine od tri kilometra kako bi putnici mogli da nastave normalno disanje ili otkaze motora ili neki drugi medicinski slučajevi koji mogu da se dese na letu. U suštini to su situacije za koje smo mi obučeni i pri samoj selekciji kandidata za školovanje biraju se oni koji su prije svega izuzetno oporni na stres i koji mogu da brzo procesuiraju informacije, obavljaju više zadataka u isto vrijeme i donose odluke u jako kratkom vremenskom periodu - dodao je Bećić.
Školovanje, prema riječima studentice oblasne kontrole letenja BHANSA Anje Vidaković, traje prilično dugo, od godinu i po do dvije godine.
- Počinjemo sa teorijom, gdje trebamo da se upoznamo sa nekim osnovama što su meteorologija, performanse aviona, vrste motora aviona, navigacija i drugo i nakon toga se ide na simulatore gdje se u realnom vremenu, u realnom prostoru, u simuliranim uslovima obučavamo za rad na budućem radnom mjestu - navela je Vidaković.
Nakon simulatora se prelazi u operativne jedinice gdje počine posljednja faza obuke, odnosno osposobljavanje na radnom mjestu gdje kandidat uz instruktora prolazi zadatke koje će sutra obavljati samostalno.
- Tokom obuke prolazimo i situacije kada je npr. veliki saobraćaj, kada avioni izbjegavaju olujne oblake, ali to je zapravo najuzbudljiviji dio posla. Mnogi misle i kažu za kontrolu letenja da je stresno, a ja bih rekla da je i uzbudljivo i da je dosta adrenalina. Iako vjerovatno nije svako za ovaj posao, meni je svaki dan zanimljiv posebno kada ima dosta saobraćaja – rekla je Vidaković.
