Na zapadnom Balkanu su prošle godine zabilježena 492 incidenta vatrenim oružjem, što je za 17 odsto manje nego prethodne godine, navedeno je u najnovijem izvještaju Platforme za praćenje i kontrole malog i lakog naoružanja u jugoistočnoj i istočnoj Evropi.
Iako će podaci za 2023. godinu zbog dva masovna ubistva u Srbiji pokazati ponovne rastuće trendove, može se zaključiti da je posljednjih godina ipak došlo do manje upotrebe vatrenog oružja, a tragedije poput ove u Beogradu se vjerovatno neće ponavljati.
Kako je naglašeno u ovom izvještaju, u prošloj godini registrovano je 189 oružanih pljački, 146 incidenata u vezi s organizovanim kriminalom, 65 krađa vatrenog oružja i 92 druga incidenta u kriminalnom okruženju, prenose Nezavisne novine.
"Pištolji su ostali najčešće korišteni tip oružja, čineći 43 odsto incidenata. Od ukupnog broja slučajeva, 225 se odnosilo na oružje u nelegalnom posjedu, dok se u 33 slučaja odnosilo na oružje u legalnom vlasništvu. Ovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za kontinuiranim naporima u borbi protiv trgovine vatrenim oružjem, zloupotrebe i nelegalnog posjedovanja u cijelom regionu", naglasili su oni.
Od incidenata u kojima je registrovan pol počinioca istaknuto je da se u 98 odsto slučajeva radi o počiniocima, a samo u dva slučaja o počiniteljkama.
"U odnosu na prethodnu godinu, u 2022. godini smanjen je broj žrtava incidenata u krivičnom kontekstu. Registrovane su ukupno 332 žrtve, što ukazuje na pad od 29 odsto u odnosu na 2021. Među žrtvama čiji je pol prijavljen 25 odsto su žene, dok su 75 odsto muškarci. Incidenti su rezultirali sa 33 smrtna slučaja, 33 povrijeđena, 217 slučajeva prijetnji vatrenim oružjem i 32 prijavljene krađe vatrenog oružja", naglašeno je u ovom izvještaju.
Takođe, naglasili su da je u 2022. 73 odsto svih incidenata bilo u gradovima i gradskim sredinama, dok je ostatak u ruralnim područjima.
"Većina incidenata u krivičnom kontekstu dogodila se u javnim zgradama, najčešće u prodavnicama, na benzinskim pumpama i sličnim objektima, uglavnom zbog oružanih pljački", istakli su oni.
Napomene radi, nakon terorističkog napada u Francuskoj na "Šarl Ebdo", kada je utvrđeno da je oružje korišteno u ovom napadu u kojem je ubijeno 12 ljudi porijeklom sa zapadnog Balkana, Francuska i Njemačka su, uz podršku Velike Britanije, 2019. započele inicijativu s ciljem da se do kraja 2024. godine ukloni sve - između četiri i šest miliona komada ilegalnog oružja koliko se procjenjuje da se nalazi u ilegalnom posjetu građana.
S obzirom na to da se u BiH procjenjuje da i dalje ima između 600.000 i 800.000 komada ilegalnog oružja, teško je da će ovaj cilj biti postignut, ali je u proteklom periodu, kako je naglašeno i u ovom izvještaju, postignut značajan napredak u kontroli granica, zakonskim procedurama, treningu policijskih snaga i širenju svijesti građana o opasnosti koje ilegalno oružje može da donese.
Kada je riječ o poteškoćama uklanjanja ilegalnog oružja u BiH, naglašeno je da teška politička situacija u zemlji, retorika podjela i blokade i bojkoti državnih institucija otežavaju napore da se ovaj problem riješi.
"U BiH se politička situacija generalno nije poboljšala u odnosu na prethodni period. To se u pojedinim aspektima pogoršalo, što je dovelo do dodatnih rizika za realizaciju projekata u BiH, iako odluka pojedinih političkih partija u Republici Srpskoj da istupe iz rada državnih organa nije u potpunosti dovela u pitanje realizaciju projekata", naglasili su oni.
.webp)
