Činjenica: Četnika je više u Hrvatskoj nego u Srpskoj

U Srpskoj živi pedesetak porodica sa ovim prezimenom, na području od Banjaluke do Novog Grada, te u Rogatici i Novom Goraždu. Kukavica ima i među Srbima i među Bošnjacima.

Dramatični skok u rijeku izazvao salvu smijeha

Ovo je samo jedan detalj u mozaiku priče o neobičnim prezimenima u našim krajevima.

Recimo, ko bi još povjerovao da Četnika ima mnogo više u Hrvatskoj, nego u Republici Srpskoj! A statistika svjedoči da je tako. U Srpskoj žive samo dvije porodice sa ovim intrigantnim prezimenom, dok u Hrvatskoj, tačnije u Dalmaciji, postoji čitav klan Četnika.

Čak se priča da je jedan Četnik u Drgom svjetskom ratu otišao u partizane. Dobro, možda je to mit, da ne kažemo narodna izmišljotina, ali ono što je sto posto tačno i u šta smo se i sami uvjerili, jeste da je Savo Četnik iz mjesta Cetina bio i opštinski odbornik u Civljanima u Hrvatskoj, i to kao jedini Srbin na listi HDZ.

Šampioni živopisnih prezimena su, definitivno, Hercegovci. Predanje kaže da su oni sami sebe “nagrdili” i to samo zato da bi napakostili mrskoj Austrougarskoj carevini.

Prezimena se u Evropi pojavljuju već u 12. vijeku, i to prvo među bogatim plemićima, kako bi se znalo kome pripada koji porodični posjed. U našim krajevima, u doba Otomasnke imperije, nije bilo pravih prezimena, nego se identitet određivao po imenu oca, mjestu porijekla ili porodičnom zanatu, na primjer: Luka Jovanov Kovač ili Enver Ključanin.

Nakon aneksije, uslijedio je prvi popis stanovništva. Austrougarski popisivači su zahtjevali da svako kaže svoje prezime. Hercegovci su govorili što im je prvo padalo na pamet, sprdali se i šegačili, ali je sve to ostalo zapisano “u knjigama”.

Popularna rijaliti učesnica potpisala ugovor: Radiće na platformi za odrasle

I tako su nastali Junci, Jalovice, Bitange, Trutine, Koljibabe, Zaguzi, Prdavci, Budalice, Šupljeglavi, Koljivrati, Derikučke, Kukolji, Vikala, Rikala, Kenjala… Neka od ovih prezimena su potomci promijenili, neka opstaju i danas.

“Samo u istočnoj Hercegovini može se desiti da načelnik opštine postane Lažetić, a njegovi zamjenici Mutilović i Dangubić, da policijom komanduje Batinić, javni red kontroliše Remetić, a budžetom raspolaže Manjak.”

Ovako je, u svom stilu, o prezimenima pisao nevesinjski šaljivdžija Milorad Čokorilo.

Hroničari su zabilježili i detalj sa vjenčanja u Hercegovini, kada je matičar, navodno, upitao mladoženju: “Da li ti, Marko Raguz, uzimaš Maru Zaguz?” Rekao je DA i uzeo je.

Zaguza više nema, ali je Guzina je u Srpskoj dosta često prezime. Nema u Republici Srpskoj ni Drekova, Guzića i Šupaka, kao u komšinskoj Hrvatskoj.

Pogledajte kako je Zvezda primila gol u 39. sekundi

U telefonskom imeniku Republike Hrvatske među mnogobrojnim Horvatima, Babićima i Kovačevićima, naći ćete i tri Kurca. Ne radi se o nepristojnoj imenici muškog roda, jer se ove porodice prezivaju Kurc.

Prezime je njemačkog, odnosno austrijskog porijekla, i ima ga i u Sloveniji. Kurc na njemačkom znači kratki, a ovo prezime nosi i austrijski političar i bivši kancelar Sebastijan Kurc.

Kad je dolazio u posjetu BiH, negovo prezime je, očekivano, bilo povod za razne šale i smicalice.

Malo je poznato da je prije nekoliko decenija prezime Kurc bilo rašireno i kod nas, u podgrmečkom kraju, ali danas ono ne postoji. Porodice Kurc su promijenile prezime, vjerovatno zbog "nezgodnih“ promjena po padežima.