Od najavljivane saobraćajne revolucije, danas imamo kolaps na banjalučkim tranzitima, rekao je Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, gostujući u "Nedjeljnim vijestima sa Predragom Ćurkovićem".
Kako kaže, saobraćajna revolucija je "pojela svoju djecu".
- Kao što sam najavljivao prije godinu dana, danas to samo mogu da ponovim. Kada radite intervencije bez nekog plana, bez adekvatnih studija, kada obećavate građanima da ćete izmjenom režima saobraćaja jednom kružnom raskrsnicom rasteretiti saobraćaj 90 hiljada registrovanih vozila, a prije toga niste riješili ključne infrastrukturne projekte, napravili poprečne veze, prije svega mislim na most u Docu, definitivno da je 'saobraćajna revolucija' pojela svoju djecu - rekao je Ćopić.
Transportni model prijeko potreban
Ćopić ističe da Banjaluka vapi za transportnim modelom koji je mogao biti urađen već u prvoj godini mandata aktuelne vlasti.
- U saobraćaju uvijek postoji rješenje. Ta rješenja nisu uvijek jednostavna i nisu uvijek jeftina, ali postoje i moraju se raditi na osnovu adekvatnih studija. Ne studija koje će obuhvatiti jedan ili dva pješačka prelaza ili ulice. Banjaluka vapi za jednim transportnim modelom koji je mogao biti urađen u prvoj godini mandata aktuelne vlasti. Kada bismo uradili planove tempiranja, kada bismo vidjeli kakvi su nam pješači tokovi, kakve su nam potrebe za biciklističkim saobraćajem, stepenom korišćenja javnog prevoza, kada bismo uradili ankete domaćinstva i dobili "oridžin destinejšn" matrice, kada bismo znali gdje naši građani idu, koje su to zone privlačenja, kada bismo sve to simulirali u softverima koji služe za to, da bismo znali gdje su nam čepovi, zbog čega nastaju čepovi, zašto su saobraćajne gužve i šta to treba da uradimo, kako bismo iste riješili. Kada radimo ad-hok rješenja onda dobijemo ovo što danas imamo - naglašava Ćopić.
Žurba donosi loša rješenja
Sve je, kako kaže Ćopić, urađeno preko noći.
- Ništa se ne može uraditi preko noći, a ovdje je sve rađeno preko noći. Pa najbolji pokazatelj toga je sama činjenica da su prve kiše saprale boju na biciklističkim trakama. Žurimo da radimo, nalazimo loša rješenja, pa se onda čudimo zašto je to zapelo, a konstantno ponavljamo, daj da se strimo još 15 do 20 dana, ali evo, godinu dana nakon toga, do posla se ide 45 minuta i ovakvim tempom, to će biti sat vremena, a ne onoliko koliko treba - jasan je Ćopić.
Tranziti zakrčeni
Zbog saobraćajne "revolucije", na tranzitima u Banjaluci su nastali kolapsi.
"Ono što sam najavljivao kada je riječ o jednosmjernom režimu saobraćaja je upravo da neće moći biti ispunjeni zahtjevi za kapacitetom, sa neplanskim rješenjima doći ćemo do toga da se saobraćaj preliva lijevo ili desno i to danas vidimo. Na tranzitima su kolapsi. Tranzitni putevi, koji bi trebali da služe za daljinska putovanja van grada, pretvoreni su u ulice i naselja sa velikim brojem priključaka, smanjene su operativne brzine, na tranzitima imamo ograničenje brzine do 40, stacionarne radare..." kaže Ćopić.
Kako navodi, umjesto puteva koji bi trebali da izmjeste teretni program van grada, mi sada imao još dvije ulice u naselju, a nemamo nove poprečne veze.
"Formirana su nova naselja poput onoga u Adi, nisu stvorene poprečne veze i kada sav taj saobraćaj krene iz novonastalih naselja u centar grada, sve stane. Dodao bih da ne treba biti toliko skeptičan i pesimističan u pogledu rješavanja problema. Sigurno da postoji način da se problem riješi, ali se mora slušati struka, moraju se raditi adekvatne studije, master planovi i moramo biti strpljivi, jer, za ovo što je urađeno, biće potrebno vrijeme da se popravi", naveo je Ćopić.
Sve rađeno bez relevantnih podataka
Studije su najbolji pokazatelj saobraćajnih dešavanja, što, kada je u pitanju gradska vlast, je izostalo.
"Bilo je najava da postoji 500 ljudi koji biciklom u ljetnjem periodu odlaze na posao, a 300 njih u dnevnom. Ali na osnovu kojih podataka? Hvatali smo se tada za brojače putovanja biciklom, pa samo rekli povećan je broj biciklista. Naprotiv, povećan je broj putovanja, ali opet nemamo studiju koja kaže koliki procenat od tih putovanja nije rekreativnog tipa. koji procenat tih putovanja je za odlazak i dolazak na posao, što je i smisao nekog plana urbane mobilnosti koji je najavljivan. Ja taj plan nisam vidio, kao ni jedan drugi plan koji je prezentovan i najavljen i upravo, bez adekvatnih podataka ne možemo da pričamo da smo nešto uradili", rekao je Ćopić.
Podsjeća i da je bilo priče kako će saobraćaj biti rasterećen, ali da bismo imali tačnu informaciju i da bismo znali da je nešto rasterećeno, morali bismo da izbrojimo saobraćaj prije, u toku izvođenja i nakon sprovođenja određenih intervencija, a ako nemamo te podatke, onda jednostavno ne znamo šta se dešava sa saobraćajem
"Kroz studiju javnog prevoza, definisane su određene mjere. Ono što mogu da kažem je da, ako želite da rasteretite saobraćaj većim procentom korišćenjem javnog prevoza, tada definitivno ne dajete besplatan javni prevoz i ne subvencionišete javni prevoz, ja protiv te mjere nemam ništa, kao protiv socijalne mjere i mjere pomoći penzionerima kojima treba pomoć, ali dajete subvencije kategoriji koja vozilima ne ide svaki dan na posao. To ne možemo da posmatramo kao saobraćajna mjera, to je politička i svakako socijalna mjera, ali ne i saobraćajna", navodi on.
Parkinzi i garaže
Ako Banjaluka nema parking mjesta i garaže, onda se ne može dizati cijena parkiranja.
"Tu smo slušali razne najave. Ne vidim da je igdje parking garaža izgrađena. Znam da je ukinuto oko 700 parking mjesta. Ono što je problem i na šta buduća administracija treba da obrati pažnju, je tarifna politika. Ja sam pričao da o poskupljenju parkinga možemo da pričamo onog momenta kada riješimo javni prevoz i alternativne vidove prevoza, ali ako nemamo parking mjesta u centru grada, ako nemamo parking garaže na obadima grada, onda ne možemo da dižemo cijenu parkiranja. S druge strane, moramo da vodimo računa, jer bez obzira koliko postoji potreba za parkinga, imamo parkinge gdje je sat vremena dvije marke i gdje ne postoji mogućnost kupovine karte za čitav dan, bez obzira koliko postoji potreba, ti parkinzi nisu puni.", kazao je Ćopić.
Dodaje i da je veoma popularna tema u ovoj izbornoj kampanji u Banjaluci i parking garaža.
"Veliki problem postoji sa javno-privatnim partnerstvima gdje morate da zadovoljite i potrebe investitora i potrebe građana. Ja bih ovim putem apelovao na sve koji planiraju da sprovode ovakve stvari u budućnosti, da dobro razmisle o tarifnoj politici, jer ako promaše tarifnu politiku, te investicije nisu imale, garažu ne možete da napravite ispod 10 miliona, a ako vam zjapi prazna, onda ništa niste napravili", kaže Ćopić.
Od "saobraćajne revolucije" imamo kolaps na istočnom i zapadnom tranzitu
"Ja sam građanin grada Banjaluka i meni smetaju gužve. Školovao sam se za ovo. U razgovoru sa profesorima, građanima, instruktorima vožnje, vozačima taksi prevoza, dobijam povratne informacije. Pokušavao sam da skrenem pažnju da će se ovakve stvari desiti. Nakon godinu dana došli smo do toga da ne postoji parking rajd sistem, da ne postoji sistem javnih garaža, stepen korišćenja javnog prevoza ne znamo da li je povećan, ali znamo da je povećan broj saobraćajnih nezgoda, da horizontalna i vertikalna signalizacija nije urađena kako bi trebalo da bude urađena i šta imamo od saobraćajne revolucije? Imamo kolaps na istočnom i zapadnom tranzitu", zaključio je Ćopić.
