Od ovog mjeseca putnička vozila unutar EU postepeno će biti opremljena ovom spravom, s tim što će sva kola homologizovana na ovom geografskom prostoru morati da je posjeduju od maja 2024. godine. Konstruktori su već u obavezi da ispoštuju ovo novo slovo zakona.

Mjera je uvedena s namjerom da se bolje shvate povodi koji dovode do nesreća i da se one, samim tim, smanje, po uzoru na SAD, gdje je sličan zakon na snazi od 2015. godine, i gdje je broj udesa od tada snižen za čak 20 odsto.

"Crna kutija" u porodičnim automobilima biće smještena ispod haube i čuvaće podatke 30 sekundi prije i poslije udara, odnosno otvaranja vazdušnih jastuka. Bilježiće samo tehničke informacije, a ne i zvuk, zbog čega ih zovu i "gluve kutije". Podaci će se brisati svaki minut i novi snimati preko njih. Takođe, neće biti moguće zabilježiti vizuelni zapis.

Povezane preko elektronskog čipa davaće podatke o brzini kretanja, broju obrtaja motora, fazi ubrzanja, kočenju, ali i farovima, migavcima, vezivanju pojasa, uključivanju vazdušnih jastuka i geografskim koordinatama. Čak će saopštavati i nivo izduvnih gasova. Ti podaci će kasnije biti od ključnog značaja za utvrđivanje uzroka nesreće.

S druge strane, uz pomoć "crne kutije" neće moći da se sazna da li je vozač koristio alkohol ili narkotike, da li je, na primjer, kucao poruku na telefonu tokom vožnje ili, možda, gledao video, a neće biti poznato ni ko je sjedio za volanom.

Zvanični naziv "crne kutije" za automobile je "snimač podataka o događaju", odnosno, na engleskom, Event Data Recorder, od čega potiče i nova međunarodna skraćenica EDR. Kutije će biti zapečaćene i nedostupne za vozača.

U nekim vozilima za evropsko tržište one su već instalirane, poput, na primjer, električnih automobila marke "tesla". Dovoljno je samo da se apdejtuje softver, pa da budu operativne.

Sakupljene podatke iz "crnih kutija" moći će da koriste samo istražni organi, sudske vlasti ili ovlašćeni instituti. Osiguravajuća društva neće imati pristup. Očekuje se da će ovaj sistem dodatno povećati cijenu ionako preskupih automobila, ali da će, s druge strane, smanjiti troškove osiguranja. Mjere se ne odnose na polovne automobile.

Vozači u EU su podijeljeni - neki smatraju da će se na ovaj način povećati bezbjednost, što i jeste zvanični cilj, dok drugi smatraju da je ovo samo još jedan način da se nastavi sve veće posmatranje i praćenje života građana u svojevrsnom "realnom rijalitiju".

Vozače u Srbiji ovaj evropski zakon za uvođenje "crnih kutija" u automobile ne obavezuje, jer još nismo članica, ali je jasno da čitavo naše zakonodavstvo moramo da uskladimo s evropskim tekovinama, uključujući, dakle, i u ovom domenu, ukoliko jednoga dana želimo da postanemo članica. Za sada stranci koji dolaze van EU nemaju obavezu da ugrade ovaj uređaj kada stupaju na tlo Unije.

Maksimalno 110, blokada na 180

Osim što će biti provjeravana direktno u automobilu, brzina na drumovima se sve više i fizički umanjuje. Najprije, saobraćajnim znakovima. U Francuskoj je, tako, ograničenje, na 150 kilometara na sat, uvedeno prvi put tokom naftne krize sedamdesetih.

Sada se, građanskom konvencijom za zaštitu klime, traži spuštanje maksimalne brzine sa 130 na 110. Brzina se spušta i tehnički. Novom evropskom regulativom, od jula 2024. sva vozila će morati da posjeduju tempomat koji ograničava vožnju na osnovu dozvoljene brzine. Takođe, sva nova "Renoova" vozila ili najnoviji modeli "volvoa" i "tojote" ograničeni su na maksimalnih 180 kilometara na sat.