Udio nelegalno prodatih cigareta bez akciznih markica u BiH se smanjuje, ali uprkos tome ne može se proglasiti pobjeda u borbi sa crnim tržištem - upozoravaju ekonomski analitičari i predstavnici nadležnih institucija.
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH kaže da je evidentno smanjenje crnog tržišta i to pokazuje i izdavanje akciznih markica čiji je broj do 2020. godine bio u padu, ali u 2021. i 2022. godini zabilježen je rast i to očekujemo i ove godine.
"Građani su ti kojima najčešće bude ponuđeno da kupe proizvode na crno, poput cigareta koje nisu obilježene akciznim markicama UIO. Roba bez markica su proizvodi nepoznatog porijekla, sastava, a time su opasni za konzumiranje", rekao je Kovačević.
On je pojasnio da su akcize posebni porezi koji se, uz PDV od 17 odsto, plaćaju na određene vrste proizvoda, odnosno na naftu i naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića i kafu.
Kovačević je istakao da su prethodne dvije kampanje dale dobre rezultate, jer je, zahvaljujući pozivima građana, oduzeta značajna količina robe.
"Vrijednost oduzetog duvana i cigareta u prethodne tri godine je više od 10 miliona KM. Smanjenje crnog tržišta duhana u BiH vidljivo je i kroz rast broja izdatih akciznih markica za obilježavanje cigareta. Prošle godine UIO je izdao 33 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na godinu ranije", kazao je Kovačević.
Ipak, bez obzira na povećanje broja zapljena u proteklom periodu, jedno od posljednjih istraživanja pokazuje kako je na bh. tržištu i dalje relativno lako doći do nelegalnih duhanskih proizvoda.
Naime, globalna istraživačka kompanija IPSOS BiH provela je istraživanje u periodu od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine. Istraživanje je obavljeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH, a obuhvata grupu ljudi starijih od 19 godina.
Jedna od zanimljivosti koje je pokazalo istraživanje je ta da je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.
Prema istom istraživanju, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.
Drugi zabrinjavajući podatak je da se prodaja duvanskih proizvoda bez akciznih markica polako seli na internet.
Očigledno je da je pojačana kontrola ulične prodaje i prodaje na pijacama preselila dio prodaje na online tržište. Online platforme su privlačne za švercere, jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija sa potrošačima je laka i u konačnici postoji dovoljan broj platformi sa mogućnošću otvaranja novih kanala/profila.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, smatra da su primjetni pozitivni pomaci u suzbijanju ilegalne prodaje cigareta, ali naglašava da je ipak rano proglašavati pobjedu protiv crnog tržišta koje uvijek nalazi nove načine preživljavanja.
"Ono što sad uočavamo je da raste nelegalna prodaja rezanog duvana i rast nelegalne prodaje duhanskih proizvoda putem interneta. Upravo iz tog razloga mora se u kontinuitetu i sinhronizirano raditi na suzbijanju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. To podrazumijeva strateški pristup na državnom i entitetskim nivoima, i to na način da se prvo primjenjuju državni i entitetski zakoni o duvanu kojim se uređuje: Proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u BiH“, kazao je Grabovac.
.jpg)
U tom lancu, dodaje, posebna pažnja treba se posvetiti regulaciji otkupa duvana i praćenju rezultata datih poticaja.
"Osim pojačanih mjera kontrole tržišta, posebna pažnja se treba posvetiti i edukaciji građana koji trebaju shvatiti da crno tržište čini veliku štetu budžetskim prilivima, ali i samim konzumentima duvanskih proizvoda, jer duvan nepoznatog porijekla može biti višestruko štetniji od onog koji je poznatog i kontrolisanog porijekla. Takođe, kupovinom nelegalnih proizvoda putem interneta kupci lako mogu postati žrtve raznih prevara", istakao je Grabovac.
(Klix)
