Čuvamo papire i strahujemo od požara: Zašto institucije u Srpskoj nemaju digitalne arhive

Činjenica da je, kako danas kažu iz ovog preduzeća, sva važna dokumentacija smještena u glavnom dijelu zgrade koji je ostao netaknut, takođe je samo „srećna okolnost“, bez koje bi se priča o požaru vjerovatno drugačije završila.

„Što se tiče dokumentacije, možemo reći da je riječ o desetak kancelarija koje koristi Elektroprivreda Republike Srpske kojoj mi iznajmljujemo kancelarije, a nekoliko ostalih su kancelarije Elektrokrajine. Sva dokumentacija je u glavnom dijelu zgrade koji je ostao čitav”, kaže Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine.

Oglasilo se tužilaštvo o požaru u "Elektrokrajini"

Svođenje papirne dokumentacije na minimum, jedini je način da je trajno sačuvate, kažu stručnjaci iz oblasti arhiviranja. Od majskog potopa 2014, do požara u zgradi Investiciono-razvojne banke, pokazalo se da takve stvari jednostavno ne možete da predvidite, objašnjava Željko Stojnić, direktor kompanije Infiniti ADS, članice Infiniti Internešnal Grupe, i jednog od lidera u digitalnom arhiviranju u BiH. Napominje da se ovom problemu ne poklanja dovoljno pažnje, uprkos tome što preduslovi za to postoje.

„I dalje je većina dokumentacije u Srpskoj u papirnom obliku, iako Zakon o arhivskoj djelatnosti daje mogućnost stvaraocima dokumentacije da digitalizacijom svedu papirnu dokumentaciju na minimum. Teško je i nabrojati sve institucije i ustanove koje su u riziku da zauvijek izgube ključna dokumenta, a još teže objasniti važnost te dokumentacije u svim njenim segmentima“, kaže Stojnić za BL portal.

Napominje i da nam u toj oblasti nedostaje jasna obaveza svakog stvaraoca i imaoca dokumentacije da se sa velikom pažnjom odnosi prema građi, ali i oštrija kaznena politika.

Klincov u ATV Jutru: Ne možemo reći gdje je počeo požar u Elektrokrajini

„Pooštravanjem kaznene politike i većim angažmanom Arhiva Republike Srpske, Inspektorata, Ministarstva pravde, možemo urediti i ovu oblast, kako bismo uhvatili korak sa naprednijim društvima. Ne smijemo dozvoliti da nam zbog nemarnosti zauvijek nestane dokumentacija koja ima arhivsku i istorijsku vrijednost, slike, predmeti koje svjedoče o minulim vremenima na ovim prostorima“, kaže Stojnić.

Takođe objašnjava da integracija digitalnih arhiva u arhivske depoe predstavlja značajan korak naprijed u ublažavanju rizika od požara i drugih katastrofa.

„U pitanju je takozvana digitalna replikacija, odnosno arhivski depo za smanjenje rizika, koji se oslanja na digitalizaciju svojih fondova. To znači stvaranje visokokvalitetnih digitalnih kopija dokumenata, fotografija, rukopisa i drugih materijala i sve to se čuva odvojeno od fizičkih zbirki. Takođe, da bi se obezbjedila sigurnost i pristupačnost digitalnih arhiva, one se čuvaju na bezbjednim platformama zasnovanim na oblaku. Ove platforme koriste napredne bezbjednosne mjere za zaštitu od nestajanja podataka i neovlašćenog pristupa“, objašnjava Stojnić i naglašava da takvi sistemi imaju mogućnost praćenja u realnom vremenu, kao i planove oporavka od katastrofe.

Digitalne arhive takođe predstavljaju skladište ogromne količine podataka, obezbjeđujući sveobuhvatnu rezervnu kopiju svih bitnih informacija.