Sveti Nikola je najveća srpska slava i uobičajeno se kaže pola Srba slavi, a druga polovina ide u goste”.

Sveti Nikola se smatra zaštitnikom djece, učenih ljudi, trgovaca, moreplovaca i putnika.

Rođen je na početku četvrtog vijeka nakon Hrista u azijskom dijelu Turske, u pokrajini Likiji.

Njegovi roditelji su bili imućni, ali on to nije koristio. Prema svim legendama i postojećim podacima, Nikola je oduvijek bio vrlo skroman, ali i ponizan, što se ogledalo u njegovim dobrim djelima za života.

Hrišćani vjeruju da je Sveti Nikola čudotvorac i da se mnoga čuda dešavaju kraj njegovih moštiju iz kojih neprestano izbija sveto miro, kojim se liječe bolesnici.

Svojim čudesnim moćima Sveti Nikola pomaže svakom ko mu se obrati za pomoć u bolesti, nemoći i duševnoj patnji. Prema predanju iz naših krajeva, upravo je Sveti Nikola povratio vid slijepom srpskom kralju Stefanu Dečanskom.

Život mu je obilježila smrt oba roditelja od kuge. Umjesto da na sebe i svoje užitke potroši porodični novac, Nikola je počeo da hrani i poslužuje svoje komšije, a istu tradiciju nastavio je i na svojim putovanjima. Rasprodao je sve bogatstvo i trošio kako bi pomogao siromašnima.

Postao je biskup u turskom gradu Miri, gdje je bio sve do svoje smrti, a tamo je i sahranjen. Ipak, njegove mošti su premještene u italijanski Bari, nakon što su glasine o njegovoj dobroti i plemenitim djelima stigla do Italije. Kosti su “preuzeli” italijanski moreplovci, a benediktanski opat naručio je izgradnju crkve u kojoj bi se kosti mogle dostojno sačuvati. Kasnije je papa Urban II posebno posvetio tu baziliku Svetom Nikoli.

Kosti nisu dugo izdržale, bar u krutom stanju. Naime, kosti svetog Nikole navodno su se rastopile, a tečnost su skupili u posudu koju i dan danas nose posebno uzdignutu na službi u Bariju, na dan ovog sveca.

Najpoznatije legende

Između ostalih, dvije priče o Svetom Nikoli se i dan danas prepričavaju djeci.

Prva je ona prema kojoj je Sveti Nikola postao zaštitnik vjerenika, a ujedno zbog nje i stavljamo čiste čizmice na prozor. Naime, Nikola je svoje bogatstvo često koristio kako bi zaštitio one koji su u nevolji. Tako je jednom prilikom zaštitio tri mlade djevojke, čiji je otac bio siromašan i nije mogao da im da miraz kako bi se udale. Djevojkama je, umjesto udaje i porodičnog života, prijetio posao prostitutki, za šta je saznao i Nikola.

Pod okriljem noći, Nikola je uzeo tri vreće, a u svaku stavio zlato. Vreće je bacio pred prozor djevojaka, koje su tada napokon mogle da se udaju. Svetog Nikolu zbog te priče često na slikama prikazuju sa tri vreće ili tri jabuke, koje su takođe simbolizovale njihov miraz.

Druga najpoznatija priča jeste ona koja ga prikazuje kao zaštitnika djece. Tokom perioda gladi, Nikolu je lokalni mesar pozvao u svoj dom. Nakon što je na stolu ugledao tanjir pun mesa, Sveti Nikola pomislio je ono najgore. Brzo se uputio u podrum domaćina mesara, gdje je ugledao tri bačve, a u bačvama tijela trojice dječaka. Nikola je brže-bolje oživio dječake.

Zaštitništvo Svetog Nikole razlikuje se od mjesta do mjesta, a najčešće se spominju djeca, siromašni, moreplovci i brodovi, trgovci, kradljivci pokajnici i prostitutke, pa čak i pekari i zalagaoničari.

Takođe, legenda o Djeda Mrazu vodi porijeklo od Svetog Nikole, upravo zbog poklona kojima je darivao skoro svakog koga je sreo, kao i da tradicionalni deka nosi crveno odijelo, jer je takvo nosio upravo Sveti Nikola.

Običaji

Na Svetog Nikolu, prema vjerovanju, ne valja raditi bilo kakve kućne poslove.

Običaj je da se na Nikoljdan sadi pšenica kako bi izrasla do Božića. Narod vjeruje da na Svetog Nikolu valja darivati djecu, pa se potrudite da sve mališane u kući obradujete nekim poklonom, orasima, jabukama, slatkišima…

Postoje i vjerovanja da na Nikoljdan nerotkinje treba de se mole Svetom Nikoli, a ponegdje je i zabranjeno obavljanje takozvanih ženskih ručnih radova.

Duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životno opredjeljenje svetog Nikole, pa i sutra treba darivati one koji nemaju i pomoći im. Zato je tradicija da se darivaju orasi, lješnici, jabuke i slatkiši stavljanjem u cipele pokraj kreveta ili u prozore.