Veliki petak obilježavaju svi pravoslavni vjernici. Smatra se najtužnijim danom hrišćanstva i za njega se vezuje veliki broj običaja i vjerovanja. Najvrednije su domaćice koje tradiciju farbanja jaja prenose s kolena na koleno. Činjenica je da mnogi svake godine postavljaju isto pitanje - da li jaja smiju da se farbaju na Veliki četvrtak.
U nekim krajevima naše zemlje vlada uvreženo mišljenje da se jaja farbaju na Veliki četvrtak ili Veliku subotu, a da Veliki petak treba provesti samo u molitvi. Smatra se da tog dana ne treba ništa raditi u kući. Ipak, prema riječima brojnih etnologa, ne možete da pogrešite ako ih ofarbate na Veliki četvrtak. Naši običaji kažu da jaja mogu da se farbaju od Velikog četvrtka do Velike subote.
Ova tradicija se kod nas pojavila u 16. vijeku. Jaja koja su bojena crvenom bojom, starijeg su porijekla od drugih koja su šarena. Prema arheološkim izvorima, pominju se u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda još od 4. vijeka nove ere. Prvo obojeno jaje u kući uglavnom zovemo čuvarkućom, ali postoje i drugi nazivi poput krstaša, strašnika, izmamaka i čobana.
