Da li Veliku Gospojinu slavimo posno? Crkva kaže OVO i jedino se toga treba držati

Značaj Velike Gospojine

Velika Gospojina posvećena je Presvetoj Bogorodici, koju vjernici od davnina smatraju zaštitnicom doma i porodice. Praznik simbolizuje dan kada se Bogorodica upokojila, vaznijela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Upravo zbog ovih događaja, dan ima posebno mesto u srcima vernika, podsećajući na ljubav, veru i snagu koju Majka Božija neprestano pruža onima koji joj se obraćaju u molitvi.

Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od pet Bogorodičinih praznika. Pre ovog velikog dana prethodi dvonedjeljni Gospojinski post, koji ove godine traje od 14. do 28. avgusta.

Na samu Veliku Gospojinu, vjernici poste do jutarnje liturgije i pričešća. Kako praznik ove godine pada u četvrtak, obrok poslije službe može biti mrsan.

Izuzetak: Ako praznik pada u srijedu ili petak, posti se i tog dana po strogom redu – riba, vino i ulje – kao izraz poštovanja prema Bogorodici i crkvenim običajima.

Narodni običaji

Velika Gospojina se od davnina smatra praznikom žena i majki. U narodu je običaj da se ne rade teški poslovi niti započinju novi poduhvati.

Jedan od najljepših običaja jeste branje ljekovitih biljaka i trava, jer se vjeruje da je njihovo dejstvo tada najjače. Posebno se ističe bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom. Žene ga dodaju u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice. Osim bosiljka, beru se i borovnice i druge lekovite trave, vjerujući da će donijeti zdravlje i blagostanje porodici.

(Ona.rs)