Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Trojice, a danas je Duhovski utorak, treći dan jednog od najvećih praznika koji znamo kao Duhovi, Trojica ili Silazak Svetog Duha na Apostole, koji se obilježava 50. dan poslije Vaskrsa i deseti dan poslije Spasovdana.
Ovaj datum je crveno slovo, a po značaju to je treći praznik, poslije Uskrsa i Božića i slavi se tri dana.
Na veliki praznik Sveta Trojica narod tradicionalno posjećuje istoimene manastire i traži oprost grijehova ili lijek za bolesti.
Duhovi predstavljaju "rođendan" Hrišćanske crkve i simbolizuju silazak svetog duha na apostole.
Tokom čitave sedmice nastavlja se praznovanje, ne posti se i to je tzv. trapava nedjelja.
Na Duhove se pod u hramovima pokriva travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvijećem.
Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga preuzeli od Jevreja, koji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće.
Njima je to omogućavalo da sačuvaju sjećanje na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovijesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, poslije bjekstva iz Misira, s obzirom da su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća.
Narod na Duhove u hramu plete vijenčiće od trave koje potom nose kući i ostavljaju pored ikone i kandila. Mnogi ih takođe nose i u svojim torbama i automobilima.
Vjerovanja
Brojni običaji vezuju se za ovaj praznik. Tokom čitave sedmice nastavlja se praznovanje, a vjernici vjeruju da će onima koji budu postili ići sve naopako.
Vjeruje se da u periodu prije i poslije ovog praznika vladaju moćne energije, te oni koji obilaze manastire traže oprost grijehova ili lijek za bolest.
Dobro je, kako tvrde upućeni, iz tih manastira ponijeti osveštanu vodicu jer se vjeruje da u narednih godinu dana obezbjeđuje harmoniju u domu.
U Homolju i Timočkoj krajini, između dva utorka oko Trojice, organizuju se povorke.
U jednoj od njih - "kraljici", učestvuju najljepše djevojke u selu, predstavljajući rusaljke, vile koje su nastale od duša preminulih djevojaka i utopljenih žena, pokopanih bez uobičajenih pogrebih obreda.
Ono što se na Duhovski utorak takođe ne preporučuje jeste penjanje po drveću, a iza toga stoji neobično vjerovanje. Naime, vjeruje se da ovo treba izbjegavati kako se te rusaljke, po vjerovanju, ne bi uznemirile, zaposjele osobu ili je namamile u kolo da igra do smrti.
Vjerovanje dalje nalaže da, kako bi se čovjek "zaštitio" od takve nesreće, u džepu bi trebalo da ima čen belog luka ili pelina, a drveće se ritualno kiti darovima: sapunima, šarenim peškirima, flašicama parfema i ruževima za usne.
