Srpska pravoslavna crkva 8. avgusta obilježava Svetu Paraskevu, koja je u narodu poznatija kao Trnova Petka, čime se završava ljetnji "ciklus ženskih praznika". Nakon Ognjene i Blage Marije, Sveta Petka Trnova još jedna je od zaštitnica žena koje se praznuju tokom ljeta.
Sveta Petka rođena u hrišćanskoj porodici u Rimu, a nakon smrti roditelja je podijelila sirotinji sav svoj imetak i zamonašila se. Budući da je propovijedala hrišćanstvo, brutalno je mučena, a skončala je pogubljenjem u prvoj polovini drugog vijeka.
Njene mošti počivaju u Istanbulu, a na freskama se obično prikazuje u monaškoj odjeći sa krstom, koji simboliše njeno mučeništvo i stradanje, uz grančicu mirte.
U narodu se vjeruje da je Sveta Petka Trnova zaštitnica žena, kao i da pomaže siromašnima i bolesnima, pa se mnogi mole za ozdravljenje nad njenim moštima, za koje se vjeruje da imaju iscjeliteljske moći.
Običaji
U srpskom narodu postoji mnogo vjerovanja i običaja na ovaj praznik, a najvažniji je da se izbjegavaju svi teži poslovi, kako u kući, tako i na polju. U prošlosti se vjerovalo da na Svetu Petku Trnovu ne valja mesiti, prati veš, baviti se ručnim radom, iznositi pepeo iz kuće... U suprotnom, vjeruje se, stiže kazna u vidu trnjenja ruku.
Postoji i stari običaj da mlade djevojke na ovaj dan beru cvijeće i njime ukrase dom kako bi prizvali mir i blagostanje, dok se djevojčicama oblače posebne haljine ne bi li ih uvijek pratila radost.