Sveta Petka rođena u hrišćanskoj porodici u Rimu, a nakon smrti roditelja je podijelila sirotinji sav svoj imetak i zamonašila se. Budući da je propovijedala hrišćanstvo, brutalno je mučena, a skončala je pogubljenjem u prvoj polovini drugog vijeka.

Njene mošti počivaju u Istanbulu, a na freskama se obično prikazuje u monaškoj odjeći sa krstom, koji simboliše njeno mučeništvo i stradanje, uz grančicu mirte.

U narodu se vjeruje da je Sveta Petka Trnova zaštitnica žena, kao i da pomaže siromašnima i bolesnima, pa se mnogi mole za ozdravljenje nad njenim moštima, za koje se vjeruje da imaju iscjeliteljske moći.

Običaji

U srpskom narodu postoji mnogo vjerovanja i običaja na ovaj praznik, a najvažniji je da se izbjegavaju svi teži poslovi, kako u kući, tako i na polju. U prošlosti se vjerovalo da na Svetu Petku Trnovu ne valja mesiti, prati veš, baviti se ručnim radom, iznositi pepeo iz kuće... U suprotnom, vjeruje se, stiže kazna u vidu trnjenja ruku.

Postoji i stari običaj da mlade djevojke na ovaj dan beru cvijeće i njime ukrase dom kako bi prizvali mir i blagostanje, dok se djevojčicama oblače posebne haljine ne bi li ih uvijek pratila radost.

Pratite nas i putem Vibera