Marija je u skladu sa zavjetom roditelja Joakima i Ane - da će ako dobiju porod, dijete dati u hram - dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.

Na vratima hrama dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo u hram i postavio je na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji dio, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.

Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu djecu.

Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da djevojka ostane djevica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živjela u Josifovoj kući kao što je živjela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zavještala Bogu.

Vavedenje je i slava manastira Hilandara.

Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. Već stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavši im sina, Isaka. Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anđeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da će ubrzo biti majka.

Ana se tada zavjetovala da će dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka. Bog im je podario ćerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je ćerku, kojoj je dala ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.

Vavedenje se u narodu naziva i Sveta Prečista i smatra se posebno ženskim praznikom.

Prema vjerovanjima u istočnoj Srbiji, na današnji dan na osnovu vremena moguće je predvideti rod usjeva – vedro nebo znači i dobre usjeve.

Ovaj praznik slavili su i stočari koji tog dana, kako kažu vjerovanja, nisu uzimali u ruke makaze, srpove ili kose.

Vavedenje je praznik Bogorodice koju najviše poštuju žene jer se ona smatra njihovom zaštitnicom.

Prema predanju, na današnji dan, Presvetoj Bogorodici se mole nerotkinje kako bi dobile porod.

Ostali Bogorodičini praznici su Sretenje, Blagovijesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), Mala Gospojina, kao i oni koji obilježavaju sjećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.