"Proces adaptacije je dug, slošen i komplikovan, ali brza reakcija na svim nivoima je najvažnija", dodao je Trbic.

Konferenciji prisustvuju i profesori s Univerziteta u Hamburgu. Valter Lil, profesor hamburskog PMF-a, rekao je da se ovi problemi prevazilaze smanjenjem emisije CO2, ali i promjenom načina poljoprivredne proizvodnje, načina transporta, te podizanjem svijesti ljudi o klimatskim promjenama.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić istakla je da je potrebno raditi još više i intenzivnije na ublažavanju posljedica klimatskih promjena, navodeći da su BiH od 1990. godine zadesile 23 prirodne katastrofe.

Golićeva, podsjetila je da se 2014. godine desilo nekoliko prirodnih katastrofa, kao što su poplave u maju i avgustu, koje su odnijele i 21 ljudski život. 

Prema njenim riječima, brojna ekonomska dobra uništena su u 23 prirodne katastrofe od 1990. godine. 

"Očito je da smo mi prostor koji mora da radi još više i intenzivnije na ublažavanju posljedica klimatskih promjena i pripremati se za narodni period", rekla je Golićeva prije otvaranja konferencije, koja je okupila oko 70 učesnika iz 12 zemalja regiona. 

Prema njenim riječima, ukupno je do sada od klimatskih promjena tragično nastradalo više od 46 ljudi, što govori da su posljedice tih promjena nešto o čemu treba razgovarati i razmjenjivati iskustva, kako bi se našli načini adaptacije. 

"BiH je zemlja jedina u Evropi kojoj je Fond iz Južne Koreje odobrio određena bespovratna sredstva kada je riječ o energetskoj efikasnosti, koja podrazumijeva utopljavanje zgrada, manje korištenje energije, jer je cilj da se što više koristi energija iz obnovljivih izvora, kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte", rekla je Golićeva. 

Ministar za prostorno uredjenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golic tvrdi da BiH trpi posljedice, kako kaže, katastrofalnih klimatskih promjena koje su izazvale visoko tehnološki razvijene zemlje.