Pravoslavni vjernici 28. avgusta proslavljaju Uspenje Presvete Bogorodice, odnosno Veliku Gospojinu, a za taj praznik vjernici se pripremaju postom koji se naziva Gospojinski i počinje 14. avgusta, na praznik Svetih mučenika Makaveja.
Riječ je o jednom od najstrožih postova, a obilježava se u znak sjećanja na smrt Bogorodice i dan kada se uspela na nebo. Gospojinski post je ustanovljen u znak sjećanja na smrt Presvete Bogorodice i dan kada se uspela na nebo 28. avgusta. Taj dan se u narodu naziva Velika Gospojina, a poznat je kao praznik majki i djece.
Ovaj post je najkraći od četiri velika godišnja posta, traje 15 dana, od 14. avgusta do 28, ali je strožiji od božićnog i apostolskog. Sve vrijeme se posti na vodi, osim nedjeljom kada su dozvoljeni ulje i vino. Takođe, za vrijeme ovog posta se obilježava i praznik Preobraženje Gospodnje 19. avgusta, kada smije da se jede i riba.
Kada pričamo o postu, najčešće govorimo o hrani, ali post u hrišćanstvu ne znači samo odricanje od mrsne hrane i pića, već prvenstveno ima duhovnu dimenziju i ogleda se u uzdržavanju od rđavih misli, riječi i djela, te pojačavanju molitava i činjenju dobrih djela.
Sveti Jovan Zlatousti piše: „Kažeš da postiš. Uvjeri me to u svojim djelima. A koja su to djela? Ako vidiš siromaha, udijeli mu milostinju. Ako se nađeš s neprijateljima svojim, izmiri se sa njima. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje.“
Vjernici poste kako bi pročistili svoju dušu i pronašli smirenje, ali se oslobodili i loših navika koje negativno utiču na njihov život. Cilj posta su unutrašnji mir i molitva, a kao nagradu vjernici uzimaju pričešće za spasenje i čišćenje duše i tijela. Post je posvećen Bogorodici, a vjeruje se da je posebno važan za žene i majke, njihov mir i radost i pričešće na praznik Velike Gospojine.