I dok mi uporno pokušavamo da se pridržavamo svakog slova Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer nam je on garantovao mir, sa druge strane, a posebno uz pomoć stranaca, da li u vidu sudija ili visokih predstavnika, pokušavaju da nam nameću rješenja, odluke, zaključke, i samo proizvode kontraefekat. Nameću nam ono što ne želimo, i što to više rade, to nas samo još više guraju u samostalnost Republike Srpske, za koju su naši očevi i sinovi dali svoje živote, kaže Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.
"Sa približavanjem datuma kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum prisjećamo se šta smo dobili, šta izgubili i šta zaustavili tog 21. novembra 1995. godine. Ono najvažnije prekinnuto je ubijanje na ovim prostorima i data mogućnost da dalje nastavimo da živimo jedni pored drugih. Namjerno potenciram ovo jedni pored drugih, jer jedni sa drugima se pokazalo kao "nešto na silu", skoro pa nemoguća misija.
I dok mi uporno pokušavamo da se pridržavamo svakog slova Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer nam je on garantovao mir, sa druge strane, a posebno uz pomoć stranaca, da li u vidu sudija ili visokih predstavnika, pokušavaju da nam nameću rješenja, odluke, zaključke, i samo proizvode kontraefekat. Nameću nam ono što ne želimo, i što to više rade, to nas samo još više guraju u samostalnost Republike Srpske, za koju su naši očevi i sinovi dali svoje živote", kaže Graorac i dodaje:
"Mnogo smo nadležnosti izgubili na štetu Republike Srpske I danas smo svjesni da ni milimetra više ne smijemo posustati, inače smo izgubili sve za šta su prolivene velike količine krvi, koje nemaju cijenu i sa kojima se ne smijemo igrati.
BiH je jedino moguća u dejtonskim okvirima i samo na takvim temeljima moguća. Svako drugo rješenje vodi nečem drugom, nekom drugom uređenju. I ponavljam, nemamo pravo prema našim grobovima da pristajemo na bilo kakva rješenja koja umanjuju značaj i postojanje Republike Srpske, koja ima sve potrebno da može da funkcioniše, te zato ukoliko je strancima, a i drugoj strani bitno da postoji BiH, neka se drže slova Dejtona. Sa druge strane, rekli bismo da nikada dalje nismo bili od njega, s obzirom na sve poteze koje povlači Kristijan Šmit u posljednje vrijeme, napadajući našu Republiku Srpsku i njene institucije.
Sudskim procesima samo se urušava teško stečeni mir, a o povjerenju u pravosudne institucije da i ne govorimo. Samo se jedna strana procesuira i optužuje za najteže zločine, dok ostali bivaju amnestirani ili čak im omogućeno da ne izdržavaju ni one minimalne kazne.
Sve ovo nije temelj zajedničkog života na ovim prostorima, a najveći krivci su oni koji bi trebalo da se drže Dejtona kao svete knjige, pa se na kraju krajeva postavlja i pitanje da li je njima uopšte i stalo do dejtonske BiH ili je ovo samo uvod u unitaristicku BiH. Е, takvu BiH ne želimo, jer bi u njoj mi kao narod nestali, a to ne smijemo dozvoliti zbog preko 30.000 žrtava iz proteklog rata. "