U Hrvatskoj se vodi rat protiv ćirilice. Ukidaju nastavu na srpskom jeziku i upotrebu ovog pisma u dvije vukovarske škole. Pod krinkom povlačenja određenih zanimanja zbog manjka interesovanja učenika, ukidaju pravo Srba na jezik i pismo, jer se upravo na tim smjerovima đaci školuju učeći ćirilicu. Da stvar bude nelogičnija, sva zanimanja su deficitarna na tržištu rada.
"U pitanju su zanimanja koja su vrlo tražena i veoma potrebna na tržištu rada, imajući u vidu značaj turističkog sektora za Hrvatsku. Konkretno, riječ je o zanimanjima konobar, slastičar, mesar i turističko-hotelijerski komercijalista. Klub poslanika SDSS-a ovim prijedlogom je vrlo nezadovoljan", kaže Dragana Jeckov, predsjednik Kluba poslanika SDSS-a u Hrvatskoj.
Ukidanje ćirilice odobrava Hrvatsko ministarstvo. Pravdaju se da je u pitanju samo reforma obrazovanja.
"U obrazovanju moramo da napravimo niz promjena, kako samih programa, tako i povećavanje pojedinih razreda jer su u ovom trenutku prosječni razredi na 19 učenika, a optimum je 22", rekao je Radovan Fuks, ministar nauke i obrazovanja Hrvatske.
Ovakva odluka je loša poruka za Srbe koji žive u Hrvatskoj, smatraju iz Republike Srpske. Ministar prosvjete kaže, to je kršenje Ustava te zemlje, jer ugrožavaju nacionalnu manjinu.
"Svaka reforma se može odnositi na različite nastavne planove i programe, na unapređenje programa učenja, ali nikako ne smije negativno uticati na izučavanje tih predmeta na maternjem jeziku koje je Srbima omogućeno kao nacionalnoj manjini u Hrvatskoj", smatra Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.
Njihov cilj nije reforma obrazovanja, nego jasno pokazivanje da Srbima tu nije mjesto. Ovo nije prvi put da pokušavaju da zatru ćirilicu, kažu iz Srbije.
"Ova demokratska evropska država je zapalila 2 miliona knjiga samo zato što su bili srpski autori i zato jer su bili na ćirilici. Da li su te knjige vraćene? Naravno da nisu. Da li je Hrvatska odgovarala? Ne, nije", odgovara Mile Bosnić, predsjednik Udruženja krajišnika Srbije.
Srbi u Vukovaru nemaju pravo na dvojezične natpise na tablama, institucijama, trgovima i ulicama, iako hrvatski Ustav garantuje pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice u 27 opština u kojima Srbi kao nacionalna manjina čine više od 30 odsto stanovnika.