Napraviti dobru i kvalitetnu rakiju nije lak posao, kaže Milan Topalović, bivši načelnik Laktaša. Penzionerske dane posvetio je hobijima - voćnjaku i proizvodnji rakije. Zadovoljan je kako mu posao ide. Ni kupaca ne manjka.
"Mi proizvodimo dva proizvoda, viljamovku i šljivovicu i to je uglavnom ovo naše područje, regija Banja Luke. Nešto smo malo izašli u Srbiju, beogradsko tržište, preko Frutele ali to su skromne količine", rekao je Milan Topolović iz Destilerije "Topolović".
"To je veliki potencijal na ovim našim prostorima, ako se uskladi znanje i veliki trud to može biti i profitabilno, mogu porodice pristojno da žive od toga", dodaje Milan.
Rakija je zaštitno piće ovog podneblja, ali mora biti prepoznatljivija i cjenjenija na evropskom i svjetskom tržištu, složni su proizvođači ljute kapljice.
"Radiće se o povećanju kulture ispijanja i proizvodnje rakija i dizanju reputacije i nivoa naše plementie šljivovice", rekao je Branko Drljača iz Fondacije "Kultura rakija".
"Želimo jednostavno da pokažemo da je naša voćna rakija jedan veoma, veoma plemenit proizvod koji može da nas zastupi ne samo u Еvropi nego u svijetu", dodao je Branko.
U Srpskoj se godišnje se proizvede oko 1.200.000 litara čistog alkohola, od te količine dvije trećine su voćne rakije. Tu količinu na tržište izbace 94 destilerije.
"Ono što je naš cilj u narednim godinama jeste da imamo što više kvalitetnih, tipičnih, standardizovanih rakija kako bi mogli izaći na ozbiljna tržišta", rekao je Goran Bursać, pomoćnik ministra.
Rakija mora da ima svoju deklaraciju, da bude u standardu koji propisuju zakoni i evropske regulative.
Prozivodnja rakije, dakle, mora ispoštovati određene propise. Ali i konzumacija takođe, posebno u saobraćaju. Dobre rakije itekako imamo, ali uvijek imajte na umu najvažniju stvar nakon ljute kapljice - nikada za volan.