Digitalizaciju više ne možemo posmatrati kao budućnost, jer je ona već odavno morala da postane i postala je naša sadašnjost. Kao izuzetno kompleksna, digitalna transformacija podrazumijeva integraciju brojnih procesa čiji je krajnji cilj dobrobit za sve nas, kaže Vladimir Perišić, direktor kompanije Prointer ITSS, članice Infinity International Group, jednog od sponzora Jahorina biznis foruma.
Govoreći o ulozi digitalizacije u modernoj ekonomiji na forumu koji danas završava u hotelu „Termag“, Perišić je kao jednu od najvažnijih karika istakao uvezivanje poslovne i akademske zajednice kako bi se na najbolji mogući način riješilo pitanje kvalitetnog kadra sa kojim sve počinje i završava.
"Školovanje inženjera je viši nivo znanja, analitike i stručnosti, ali postoji i jedan dio poslova za koji se stručnjaci mogu edukovati i kroz sprecijalizovane akademije i slično, i zato nam je potrebna sinergija svih segmenata društva. Aktuleni trendovi su nam pokazali da možemo i drugačije, da možemo koristiti mnogo alata, udaljene pristupe sistemima i imati stručnjake i inženjere koji mogu da rade iz bilo koje sredine, a da ne budu fizički prisutni. Sve su nam to smjernice za budućnost", istakao je Perišić.
Sadašnjost i budućnost digitalizacija uvezuje kroz procese koji olakšavaju funkcionisanje ne samo privredi i javnoj upravi, već i kompletnoj društvenoj zajednici, naglasio je Perišić, ističući projekat Edukom, na kojem kompanija Prointer radi u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske.
"U pitanju je uvezivanje određenog broja škola u jedinstveni sistem, a radi se o 116.000 korisnika – učenika, nastavnog i vannastavnog osoblja. U planu je jedinstveni web portal i centralizovana baza podataka koja će biti u funkciji od naredne školske godine. I taj, kao i projekat eBeba na koji smo izuzetno ponosni, veliko je olakšanje za sve njegove korisnike. Ako kažemo da je sada kompletan proces od rođenja djeteta do izlaska majke iz bolnice automatizovan, odnosno sve službe su elektronski uvezane i roditelji više ne gube po nekoliko dana od šaltera do šaltera, jasno je kako digitalizcija izgleda u praksi i koliko je značajna“, naglasio je Perišić na panelu „Digitalna transformacija u funkciji razvoja nacionalnih ekonomija".
Upravo je projekat eBeba snažno okrenut građanima, jer roditeljima ne štedi samo vrijeme, već i novac i na tom primjeru se najbolje vidjelo da ulaganje u digitalizaciju nije trošak, već investicija, smatra Denis Turkanović, pomoćnik ministra u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi Republike Srpske.
"Bilo je mnogo „otpora“ i pitanja koliko to košta i zbog čega, a računica je pokazala sljedeće: svaki roditelj po rođenju djeteta sada uštedi 233 KM, a kada se sve sabere, to je više od dva miliona maraka na godišnjem nivou, zahvaljući projektu koji je koštao oko 600.000 KM. Zato više nema dileme da svi zajedno treba da se udružimo i snažno stanemo iza procesa digitalizacije, jer se radi o krupnim i ključnim zaokretima i promjenama", poručio je Turkanović.
Takođe je naglasio da je IKT industrija najbrže rastuća grana industrije u čitavom regionu, kao i da je u Republici Srpskoj najviša prosječna plata upravo u tim djelatnostima.
Kao jedan od najkompleksnijih na planeti, i Srbija IT industriju već nekoliko godina tretira kao najkonkuretniji biznis i mi moramo krenuti tim stopama, kaže Krsto Grujić, pomoćnik generalnog sekretara Vlade Republike Srpske za infromacione tehnologije, naglašavajući da se i u Srpskoj mnogo toga postiglo.
"Možda sve ono što smo radili nismo dovoljno promovisali, ali treba reći da smo od 14 operativnih servisa u Vladi Srpske, negdje 2008. godine, došli do 54 servisa koji su u potpunoj funkciji i još šest koji su u testnom razvoju. Sve to nas svrstava u gornji dio tabele u regionu i zato kažemo da je digitalizacija investicija koja vam na jednu uloženu marku višestruko vraća. Zato jačanje kadra i tretiranje IT struke kao zanimanja od nacionalnog značaja treba da nam bude jedan od prioriteta", naglasio je Grujić.
Za sve to postoji dobra osnova, jer i ovdje ima velikih sistema i sjajnih stručnjaka koji ne zaostaju za razvijenim svijetom, kaže Bojan Sadiković iz američkog tehnološkog giganta ORACLE. "Mi danas imamo 150.000 zaposlenih i više od 430.000 korisnika, a nakon dvije decenije u ovoj oblasti s pravom mogu da kažem da BiH u nekim stvarima ide u korak s vremenom. Ono što nas pomalo koči su neki zakonski okviri, a trebalo bi nam i više fleksibilnosti u organizaciji svih struktura koja bi nam dale vjetar u leđa, da nemamo problem sa digitalnim potpisom i još nekim stvarima koje bi trebalo poboljšati", kaže Sadiković.
Evropske integracije motivišući su faktor zbog kojeg sve vlade regiona hrle ka digitalizaciji, jer ona donosi efikasnost, smanjivanje troškova, efektivnost, bolji kvalitet javnih usluga, a samim tim i transparentnost i veće povjerenje građana u institucije sistema, smatra Zuhra Osmanović Pašić iz Svjetske banke.
"Za takvu vrstu promjena treba vam jaka politička podrška, uz koordinaciju svih zainteresovanih strana, kao i plan za upravljanje promjenama. Naravno, treba mijenjati i svijest i pristup svemu tome, jer sa uspješnom digitalizacijom imate i bolju investicionu klimu, ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta", poručila je Osmanović Pašić, naglašavajući da je u tim procesima Svjetska banka pomagala i pomaže svim zemljama regiona.
