Današnji dan, 12. maj, posvećen je čudotvorcu Srpske pravoslavne crkve – Svetom Vasiliju Ostroškom.
Mošti Svetog Vasilija Ostroškog se presvlače svake sedme godine.
Kada Svetitelju skinu cipele, đonovi cipela su toliko istrošeni kao kod čovjeka koji je sedam godina hodao u tim cipelama.
Sveti Vasilije Ostroški jedini je praznik bez ikakvih običaja, pa se kaže da vjernici samo treba da se sa vjerom i iz srca pomole svecu - to je dovoljno i za velika čuda.
Tropar Svetom Vasiliju:
Od mladosti svoje cijelog sebe si dao Gospodu, prebivajući u molitvama, podvizima i postovima, oče Bogonosni: Bio si primjer vrline tvome stadu, zbog toga vide Bog tvoju dobru namjeru i postavi te u Svojoj Crkvi kao pastira i revnosnog arhijereja, i po prestavljenju tvome sačuva sveto tijelo tvoje netruležno, svetitelju Vasilije: Zato kao onaj koji ima smjelost, moli se Hristu Bogu, da spase duše naše.
Sveti Vasilije Ostroški
Njegove mošti čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori kao velika svetinja, više od 300 godina. Mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.
Rođen kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjiću u hercegovačkom Popovom Polju 1610. godine.
Sveti Vasilije zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Bogorodice.
Ubrzo je postao episkop. Najprije je boravio u Tvrdošu, a potom prelazi u Ostrog.
Neumoran u molitvama, postu i fizičkom trudu Sveti Vasilije mirno se upokojio na današnji dan 1671. godine.
Njegove svete mošti čudotvorne su do danas, pa je narod bilo koje vjere nastavio da dolazi, nalazeći iscjeljenja i u najtežim bolestima i mukama.
Tradicionalni dan velikog okupljanja vjernika je baš 12. maj, ali i Trojičin dan, kada se održava Veliki narodni sabor u Ostrogu.
Svetitelju u čast podignute su i brojne crkve zadužbine. U Beogradu, u crkvi cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu, čuva se omofor Svetog Vasilija.
Slavi se i kao krsna slava.
Po narodnom običajnom kalendaru, danas se ne rade teški poslovi, ali valja da se očisti kuća, kako bi, vjeruje se, čitave godine u domu vladali harmonija i mir.
