Reorganizovati kompletnu bolnicu, dodatno edukovati postojeći kadar i adekvatno odgovoriti na sve izazove koje je pred zdravstveni sektor postavio novi virus korona, i to u ustanovi u kojoj postojanje infektologa nije zabilježeno kroz istoriju, problemi su sa kojima se od pojave pandemije COVID-19 susreće bolnica u Gradišci.
Pored nevesinjske, bolnica u Gradišci jedina u Republici Srpskoj nema infektologa, ali i uprkos tome, zahvaljujući brzoj reakciji direktora i medicinskih radnika, ova zdravstvena ustanova uspjela je da oformi posebno odeljenje za COVID pacijente i epidemiološku situaciju u ovom izuzetno tranzitnom gradu stavi pod kontrolu.
U momentu kada smo razgovarali sa dr Rajkom Dodikom, direktorom JZU Bolnica Gradiška, u COVID odjeljenju bilo je hospitalizovano pet pacijenata sa teškom i srednje teškom kliničkom slikom.
„Trenutna epidemiološka situacija na području grada je stabilna. Već par dana broj hospitalizovanih je jednocifren. Mi do sada nismo imali slučajeve da je neko došao sa teškom kliničkom slikom, pa da se to dodatno usložilo. Ovo su pacijenti koji su došli sa teškom kliničkom slikom i s obzirom na terapiju koju smo im uključili, došlo je do poboljšanja. Konkretno, do sada smo imali dva smrtna slučaja, prvenstveno su uzrok smrti bile osnovne bolesti koje su imali. Tu je riječ o hroničnim, onkološkim, kardiološkim pacijentima“, rekao je dr Dodik.
On dodaje da od pojave pandemije u Gradišci, uprkos velikoj frekvenciji saobraćaja nisu zabilježena veća žarišta, te da se pojava infekcije uglavnom vezuje za porodične klastere.
„Na početku epidemije mi smo pratili kakvo je stanje u drugum zemljama, pogotovo u Italiji, jer je to bila zemlja sa najvećim broj slučajeva, a veliki broj ljudi iz Gradiške poslom je bio vezan za Italiju, pogotovo vozači kamiona. Postojala je bojazan da bi se bolest mogla uvesti iz Italije. Međutim, to se na našu sreću nije desilo. Na početku, Dom zdravlja i bolnica, pošto se nalaze u istom krugu, pripremili smo COVID strategiju, napravili smo ambulante u kojima je rađena trijaža, čak i pružanje hitne medicinske pomoći. Cilj je bio da se zaštiti centralni blok, da se i dalje normalno radi i pruža usluga pacijentima, ali da infekcija ne uđe u bolnicu. To je bio koncept koji je trajao od početka doskoro i mislim da je urodio plodom, jer smo uspjeli da sačuvamo taj dio. Na početku je bilo nekih sporadičnih slučajeva, ali nije bilo velikih žarišta“, kaže dr Rajko Dodik.
On je istakao da su na samom početku epidemije virusa korona u Republici Srpskoj, u skladu sa prethodnim dogovorima sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite i direktorom UKC-a, svi pacijenti kod kojih je potvrđena infekcija bili prevezeni u banjalučki Klinički centar.
Međutim, s pojavom većeg broja slučajeva i popunjavanjem kapaciteta na Klinici za infektivne bolesti u Banjaluci, zdravstvena ustanova u Gradišci, s ciljem sprečavanja ulaska zaraze u centralni medicinski blok, svoj rad prilagodila je trenutnim uslovima i od plućnog odjela napravili su COVID odjeljenje.
„Organizovali smo se tako što smo plućni odjel, koji je izdvojen iz centralnog dijela bolnice, preuredili u COVID odjeljenje, odnosno COVID bolnicu. Tu smo u samom startu imali 30 kreveta na raspolaganju, napravili smo jedinice intenzivne njege, gdje smo obezbijedili uslove za smještaj od deset do 12 respiratora, naš postojeći kadar smo dodatno edukovali, tako da su svi radnici, koji su radili na plućnom odjelu, postali nosioci posla u COVID jedinici. Po potrebi uključujemo ljekare i sestre sa drugih odjela, tako da to za sada funkcioniše prema svim preporučenim procedurama oko prijema i smještaja pacijenata. Skoro smo dobili i pokretni rendgen aparat, čime su obezbijeđeni i uslovi da se i dijagnostičke procedure završavaju u tom odjelu“, rekao je dr Dodik, ne krijući zadovoljstvo načinom na koji se ova zdravstvena ustanova uključila u borbu protiv virusa korona, ali i činjenicom da do sada nijedan radnik, koji radi na COVID odjeljenju nije zaražen.
Iako je, zbog povećanog broja novooboljelih od COVID-19 u Republici Srpskoj, fokus na pružanju medicinskih usluga tim pacijentima, dr Dodik ističe da tokom trajanja pandemije nisu zapostavljeni ni redovni pacijenti, te da se, uz poštovanje preventivnih mjera, liječenje i dijagnostika i ovih pacijenata odvija redovno.
„Mi smo u početku pružali pomoć samo za hitna stanja, odnosno one intervencije koje zahtijevaju vitalno ugroženi, onkološki pacijenti. Kako se epidemiološka situcija smirivala, mi smo, po nalogu Ministarstva zdravlja i preporukama Instituta za javno zdravstvo, podigli nivo specijalističkih pregleda na 50 odsto od tog broja. Međutim, sa popuštanjem mjera povećao se i pritisak na zdravstveni sistem, te je i broj redovnih pacijenata povećan. Recimo, Dom zdravlja mora biti na 75 odsto svojih usluga, a to se odmah prelijeva i na naše ambulante, tako da se u nekim službama radi skoro koliko se radilo i prije“, ističe dr Dodik.
Neposredno prije epidemije, Bolnica u Gradišci počela je sa rekonstrukcijom jednog dijela bolnice. Trajali su radovi u operacionim salama, što je za ovu zdravstvenu ustanovu dodatni problem u pogledu organizacije hirurških sala.
„Na raspolaganju trenutno imamo COVID salu, gdje zbrinjavamo i operišemo pacijente koji su oboljeli od COVID-19 i imamo jednu salu za hitne zahvate. Za deset dana trebalo bi da budu završeni radovi, čime bismo dobili još dvije dodatne, odnosno vratili bismo one dvije sale koje smo i ranije koristili, a samim tim i rasteretili sadašnju situciju“, istakao je naš sagovornik.
On je svim građanima poručio da se pridržavaju mjera fizičke distance, da nose zaštitne maske u zatvorenom prostoru i da izbjegavaju veća okupljanja, jer se pokazalo da su to najčešći uzroci zaraze.
„Mjere koje smo donijeli na početku pandemije ćemo provoditi dokle god to ima smisla i potrebe. Niko ne može predvidjeti u kojem će pravcu ići pandemija. Mi smo spremni, u slučaju pojave drugog talasa, da proširimo kapacitete i za veći broj zaraženih, ali ja se nadam da toga neće doći“, zaključuje dr Rajko Dodik.
