Kusturić je ocijenio da je važan pozitivan trend poslovanja, iako fondovi zdravstvenog osiguranja nigdje nisu profitabilni, ali je primarni cilj da se osiguranicima obezbijedi što kvalitetnija zdravstvena zaštita. 

"Od tog principa nećemo odustati. Svakako da ćemo, uz to, nastojati da se što racionalnije ponašamo i da ravnomjerno zadovoljimo potrebe svih naših osiguranika. Fond je u prvih pet mjeseci ove godine ostvario deficit u iznosu od dva miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine deficit bio 29 miliona, a u ovom periodu 2016. iznosio je čak 41 milion KM. Obaveze Fonda od dolaska novog menadžmenta su smanjene za oko 160 miliona KM", naveo je Kusturić. 

On je dodao da je FZO nastavio sa pozitivnim trendovima poslovanja i da je sada stabilan, istakavši da kao najznačajniji stub zdravstvenog sistema može garantovati da će zdravstveni sistem Srpske i u budućnosti nesmetano funkcionisati. 

"Osiguranici su nam na prvom mjestu i u narednom periodu još intenzivnije ćemo nastojati da sve svoje aktivnosti usmjerimo ka njima, kako bi im obezbijedili najbolju zdravstvenu uslugu poput finansiranja inovativne terapije za oboljele od metastatskog melanoma i karcinoma pluća", naglasio je Kusturić. 

Prema njegovim riječima, riječ je o najefikasnijoj terapiji u liječenju ovih bolesti. 

"Oboljeli od karcinoma pluća će prvi put o trošku Fonda moći da se liječe ovom terapijom, što je veliki iskorak u zdravstvenom sistemu Srpske. Na ovome nećemo stati i analiziraćemo svako oboljenje i svaku kategoriju osiguranika pojedinačno i pokušati da obezbijedimo i usmjerimo novac za najsavremenije i najdjelotvornije terapije za pacijente. Naš cilj je da za onkološke pacijente u potpunosti obezbijedimo savremene terapije za sve maligne bolesti", naveo je Kusturić. 

On je podsjetio da će Fond finansirati i treći pokušaj vantjelesne oplodnje, po čemu se, kako je rekao, Srpska izjednačava sa mnogo razvijenijim zemljama. 

Kusturić je napomenuo da je uvođenje novih prava omogućeno zahvaljujući racionalizaciji, kontroli i upravljanju svim troškovima. 

Od značajnih aktivnosti koje su realizovane u proteklom periodu, a koje su donijele ili će tek donijeti uštede za Fond, Kusturić je naveo smanjenje cijena dijalize i radioterapije, na osnovu čega bi trebalo da se ostvare uštede veće od pet miliona KM godišnje. 

"Uštedama doprinosi i smanjenje cijena lijekova koje smo postigli zahvaljujući pregovorima sa dobavljačima, ali i povećanjem konkurencije i na tome radimo u kontinuitetu. Smanjili smo cijene usluga izvan Srpske...", naveo je Kusturić. 

On je naglasio da racionalizacija troškova ni na koji način nije ugrozila prava osiguranika, već naprotiv, da su čak i povećana određena prava. 

Prema njegovim riječima, nedavno su invalidima i djeci omogućena veća prava kod produžene medicinske rehabilitacije, ratnim vojnim omogućeno je pravo izbora pomagala, uvedeno je finansiranje zamrzavanja i čuvanja embriona, svi oboljeli od rijetkih bolesti, bez obzira na dijagnozu i godine života, oslobođeni su plaćanja participacije... 

"Republika Srpska ima najkvalitetniju radioterapiju, bez čekanja, kao i dijalizu u regionu, a i po dostupnosti bioloških lijekova osiguranicima prednjačimo u odnosu na druge zemlje. To još više dobija na značaju ako imamo u vidu da su izdvajanja u Republici Srpskoj za zdravstvo niža u odnosu na zemlje regiona", naveo je Kusturić. 

Kako bi Fond mogao da istraje u namjeri da poboljšava kvalitet zdravstvene zaštite, on je naglasio značaj redovne uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje. 

"Najbitniji zadatak je da probudimo svijest poslodavaca, ali i da osiguranici insistiraju na svojim pravima kod poslodavaca, odnosno na redovnoj uplati doprinosa. Od toga zavisi ne samo da li će radnik moći da se liječi, i da li ćemo mi moći da nastavimo sa unapređenjem zdravstvene zaštite, već neredovnost uplate doprinosa može da ugrozi funkcionisanje cjelokupnog zdravstvenog sistema", poručio je Kusturić. 

Osvrćući se na probleme sa kojima se Fond suočava, a na koje ne može da utiče, on je naveo da su i dalje prosječni mjesečni troškovi po osiguraniku veći od prihoda, te da ta razlika iznosi desetak maraka, jer je prosječni mjesečni trošak oko 87, a prihod 77 KM. 

Kusturić je rekao Srni da bi se uvođenjem dodatnih izvora finansiranja, kao i drugim izmjenama zakonske regulative i to moglo promijeniti. 

"Uvođenjem akciza na duvan i alkohol Fond bi godišnje mogao da ostvari dodatnih 50 miliona KM prihoda. Od premije za autoodgovornost ostvarili bismo godišnji prihod od sedam miliona KM, dok bi izjednačavanjem stope doprinosa za sve osiguranike ostvarili veći prihod za 100 miliona KM godišnje. Primjera radi, stopa doprinosa za penzionere je kod nas jedan odsto, dok je praksa drugih zemalja da je ta stopa jednaka stopi za zaposlene", istakao je direktor FZO Dejan Kusturić.