Za petnaest minuta grad veličine teniske loptice uništio je krov na kući, ljetnjoj kuhinji i pomoćnim objektima u domćinstvu Bjelice Malinić, u Prijakovcima kod Banjaluke. U voćnjak, baštu i plastenik, kaže, više nema po šta ulaziti.
Priča da u svojih 77 godina ne pamti nevrijeme i led kao ono koje je juče protutnjalo Potkozarjem. U pomoć je pritekla familija, krov su pokrili najlonom.
"Mi smo se sinoć toliko namrli straha, ne znamo gdje ćemo ni ukuću ni vani. Voda na sve strane. Kante, lavore, vangle, mi smo sve pometali. Skupila se familija, ali kad nemamo čime. Nema materijala, evo oni su rad, jadnici, odšli da pomognu, ali nemamo materijala. Koliko vam para treba za crijep? Joj ni 10.000 maraka nam ne može pomoći", priča Bjelica Malinić iz Prijakovaca.
"Kupio sam najlona palsteničkog, prekrio to da ne kisne, da imamo gdje spavati", rekao je Obrad Topalović, Prijakovci.
Nekoliko kilometara dalje, u Mišinom Hanu, prizori su, takođe, nevjerovatni. Područna škola ostala je bez krova.
Komadi stakla razbacani na sve strane, i prozori polupani, pa čak i oni na najvišim spratovima. To je slika osnovne škole u Mišinom Hanu poslije sinoćnjeg nevremena.
"Štete su velike, mi smo sinoć uspjeli, nešto Civilna zaštita je reagovala, dopremili su najlone u mjesnu zajednicu. I mi u školi smo sa nešto najlona uspjeli biblioteku da zaštitimo, učionicu informatike, računare, zbornicu i tako. Čekamo reakciju", kaže Vitomir Šipka, kućni majstor.
U Mišinom Hanu, danas nije bilo krova na kome se nisu vidjeli mještani. U nevjerici su popravljali štetu. Crijep je najtraženija roba u naselju. Porodici Rudić, led je uništio kompletan krov, fasadu i automobil. Suznih očiju sliježu ramenima i kažu - nek je glava na ramenima. Još su u šoku od pretrpljenog straha.
"Preklani smo kuću napravili, lani smo prešli u kuću novu. I juče nevrijeme? Juče nevrijeme uništilo nam sve. Štalu, kuću, pušnicu, vidiš nam fasade kakva je, krov, sve nam je uništeno", priča Milica Rudić.
Njihove komšije Mrđeni prošle godine su mijenjali krov i stolariju na kući. Danas - sve ponovo.
"Najmanje 4.000 maraka samo crijep što trebam dati. Kako to sad isfinansirati? Ne znam ni ja kako, nemam pojam kako. Para se nema. Kako ste dobili crijep, na rate? Dobili na veresiju, na lijepe oči, rekao ljudima donijeću za nedjelju dana", kaže Predrag Mrđen iz Mišinog Hana.
Civilna zaštita u potkozarska naselje je donijela 8.500 metara kvadratnih najlona, za prvu ruku. Prema prvim podacima sa terena, u naseljima koje je zahvatilo nevrijeme, oštećeno je oko 200 objekata.
"Već smo ostavarili kontakt sa gradonačelnikom, naš je stav da sutra već foramiramo komisije koje će sutra izaći na lice mjesta da izvrše procijenu štete i obim, kolika je ta šteta, šteta nije samo na objektima individualno stanovanja već ima i štete i na poljoprivrednim usijevima i voćnjacima", rekao je Mladen Ćućun, šef Odsjeka za civilnu zaštitu.
I ova nevolja kod mještana je probudila solidarnost. U šali kažu, ne bi se porodice, kumovi i prijatelji drugačije okupili, i ručali zajedno poslije odrađenog posla. Ali, trebaće im pomoć grada i dražve da se oporave.
"Grubo mogu procijenti tu imaju prateći objekti, štale. Minimum 50-70.000 maraka. Teško je to sad vidjeti ovdje, jer su otišli usjevi dole kukuruza jedno 40 dunuma, ima i žita i tako", kaže Vladimir Sukara.
Na putu nevremena našla se i parcela Franje Gagule na kojoj je juče bilo 50.000 gladiola. Prije nevremena ubrali su oko 500 komada, danas je polje gladiola sravnjeno.
"Ali je šteta između 30 i 50.000 maraka. Danas smo račuanli ubrati jedno 1.000 komada. Međutim, za 10 minuta smo ostali bez i jedne, tako da ova sezona je za nas završena. A šta će biti do godine Boga dragog pitaj", kaže Gagula, vlasnik cvijećare.
Osim u Boga, mnogi su se juče uzdali u Protivgradnu preventivu.
U toku jučerašnjeg nevremena, u samo sat i po iz Regionalne protivgradne stanice u Novoj Topoli ispaljeno je više od 60 protivgradnih raketa.
Gradonosni oblak, od kojeg je jači mogao biti samo tornado, na područje Prijedora došao je sa već formiranim gradom, objašnjavaju u centru u Novoj Topoli. Djelovali su koliko im je bilo dozvoljeno.
"Kasnije tokom dejstvovanja imali smo dvije pauze zbog sigurnosti letenja. Ne možemo koristiti rakete, ako se nešto nalazi u vazduhu. Takvi su međunarodni propisi i regualtiva. Te pauze nisu dobre za naš posao, mi smo tu bespomoćni. Koristili mso rakete, ispalili smo ih koliko smo mogli u prostoru vremenskom kad je to odboreno", rekao je Rajko Popović, rukovodilac Operativnog tima Regionalnog protivgradnog centra Nova Topola.
Oblak je, prema meteorološkim kriterijumima, u sebi imao privremenu energiju nekoliko hidrogenskih bombi, kažu u Regionalnom protivgradnom centru. I bez tog objašnjenja, mještanima pogođenih sela, bilo je jasno da je đavo odnio šalu.