Grčka je ubjedljivo jedna od najpopularnijih destinacija među Srbima, ali niz novih pravila koja će stupiti na snagu promijeniće dosadašnji način ljetovanja.
Predivne plaže, šarmantna ostrva i ukusna hrana već godinama privlače turiste iz cijelog svijeta, a posebno iz Srbije.
Međutim, Grčka je samo jedna od zemalja koja se suočava sa masovnim turizmom zbog čega su lokalne vlasti najavile mjere koje imaju za cilj da zaustave prekomjerni turizam i smanje broj turista tokom vrhunca sezone, posebno na popularnim ostrvima kao što su Mikonos, Santorini, Krit i druga.
Međutim, masovni turizam nije jedini problem.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis izjavio je za britanski "Telegraf" da Grčka nema problem sa strukturnim prekomjernim turizmom, ali da neki njeni regioni imaju značajne poteškoće tokom određenih nedjelja ili mjeseci u godini zbog čega planiraju niz mjera kako bi riješili pomenuti problem.
Kako navodi britanski list "Еkspres", prema novoj politici biće uvedena turistička taksa od 20 evra , koju će plaćati oni koji putuju na Santorini i Mikonos posebno ako dolaze kruzerom.
Novac prikupljen od taksi biće navodno uložen u lokalnu infrastrukturu, a razmatra se i regulacija broja kruzera koji istovremeno stižu u određene destinacije.
Novi sistemi ulaska u ЕU
Nova pravila ulaska i izlaska iz ЕU stupaju na snagu od 10. novembra, a sa obzirom na to da je i Grčka dio ЕU turisti treba da se pripreme za narednu sezonu jer će nove promjene značajno promijeniti način putovanja u zemlje Еvropske unije.
Nova pravila podrazumijevaju sisteme ЕЕS i ЕTIAS, od kojih jedan stupa na snagu već 10. novembra, a to je ЕЕS.
Sistem ulaska/izlaska (ЕЕS) je automatizovani IT sistem za registraciju državljana zemalja koje nisu članice ЕU koji putuju na kraći boravak. ЕЕS će stupiti na snagu već od 10. novembra, a podrazumijeva, između ostalog, registraciju prije ulaska u ЕU.
Biće potrebno da se prije svakog polaska na put u ЕU prijavite preko onlajn formulara ili mobilne aplikacije. Ukoliko putujete preko turističkih agencija, ovaj korak će umjesto vas moći da obave agenti.
Pored toga, na prelazima će vam pored pasoša, biti zatraženi i otisak najmanje četiri prsta, a tražiće od vas i da vas fotografišu.
ЕTIAS sistem podrazumijevaće izdavanje dozvole za ulazak u ЕU, a on će stupiti na snagu vjerovatno od sredine 2025. godine.
Podnošenje zahtjeva za ЕTIAS putnu dozvolu košta 7 evra, iako su neki putnici oslobođeni plaćanja ove naknade.
ЕTIAS putna dozvola je uslov za ulazak za državljane bez vize koji putuju u bilo koju od ovih 30 evropskih zemalja. Povezan je sa putničkim pasošem, a važi do tri godine ili do isteka pasoša, šta god nastupi prije.
Ako dobijete novi pasoš, potrebno je da dobijete i novu ЕTIAS dozvolu za putovanje.
Uz važeću ЕTIAS dozvolu za putovanje, možete ulaziti na teritoriju ovih evropskih zemalja onoliko često koliko želite za kratkoročne boravke - obično do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Međutim, to ne garantuje ulazak.
Očekivano je da će ova nova pravila stvoriti veće gužve na graničnim prelazima sljedeće sezone.
Problemi na plažama
Početkom ovogodišnje ljetne sezone uvedene su i nove mjere na grčkim plažama koje su se ticale ležaljki i prostora na plažama.
Prema novim pravilima, najmanje 50% površine plaže mora da ostane dostupno javnosti, dakle bez ležaljki koje iznajmljuju bič barovi i kafići.
Mještani su zbog sve većeg zauzimanja plaža od strane barova bili posebno bijesni i preduzimali su akcije u okviru takozvanog pokreta peškira za plažu kako bi se oduprli plaćanju ležaljki u svojoj zemlji.
Vlasti su koristile satelite, vještačku inteligenciju i aplikacije kako bi provjerili i iskorijenili "nezakonito" korišćenje ležaljki.
Prvi letovi dronova počeli su u maju i uočili su prekršioce pravila na plaži u Pefkohoriju.
Vremenske prilike sve gore
Grčka se tokom ljeta suočila i sa jednom od najvećih kriza do sada, a tiče sa vremenskih prilika.
Nekoliko turista preminulo je od posljedica visokih temperatura vazduha, zbog čega su grčke vlasti upozoravale da se izbjegava boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana.
Zbog visokih temperatura su zatvarani su čak i poznati lokaliteti poput Akropolja.
U većem dijelu zemlje mjesecima je bilo malo ili nimalo kiše, što je dovelo do toga da su mnogi rezervoari vode za piće, posebno na ostrvima i u okolini Atine presušili gdje je tokom ljeta bilo oko 50 odsto manje rezervi vode.
Zbog toga je na pojedinim ostrvima bilo proglašeno i vanredno stanje. Bili su upućeni i apeli da se voda štedi.
Na ostrvu Naksos je nestašica vode bila najdramatičnija zbog čega su vlasti su obezbijedile prenosive jedinice za desalinizaciju koje je tretirala morsku vodu kako bi bila bezbjedna za piće.
Stručnjaci za klimatske promjene isticali su da se brinu da najgore tek dolazi.
