Da bi svi stanovnici gradiških sela dobili pitku vodu iz gradskog „Vodovoda“, ovo preduzeće počelo je izgradnju primarnog voda od izvorišta u Žeravici do Romanovaca, potkozarskog sela udaljenog 25 kilometara od grada.
Prva dva kilometra su izgrađena. Radovi teku planiranom dinamikom a kompletan vod biće završen do kraja naredne godine, pojasnili su u KP „Vodovod“.
Vodovodna cijev profila 450 milimetara biće prvo spojena sa tornjem u Novoj Topoli a potom rezervoarom u Romanovcima, kapaciteta 650 000 litara.
„To će omogućiti dovoljne količine pitke vode za 12 naselja sa 7 000 u Lijevču, Karajzovce, Petrovo Selo, Vakuf, Trošelje, Kočićevo, Viluse, dio Miljevića… Radi se o 12 naselja sa 7 000 stanovnika,“ kaže Sandro Zeničanin, direktor KP „Vodovod“ Gradiška.
Nakon Romanovaca, planirana je izgradnja još jednog voda dugog takođe 25 kilometar do sela Šaškinovci, u cilju poboljšanja snabdijevanja vodom u Potkozarju, gdje sadašnji kapaciteti nisu dovoljni.
Devedeset odsto ili 45 000 stanovnika Gradiške, putem 18 000 priključaka, koristi pitku vodu iz gradskog vodovoda. U posljednjih šest godina, izgrađeno je više od 100 kilometara vodovodne mreže na koju je priključeno 2 000 domaćinstava sa 5 000 stanovnika.
Uslov za izgradnju i proširenje mreže je potpuna rekonstrukcija, izvorišta u Žeravici, svih hidromašinskih elemenata i građevinskih objekata, prvenstveno vodotornja, bunara, zamjena cjevovoda, armature, uspostava bajpasa i alternativnih sistema isporuke vode, piše portal Moja Gradiška.
„Uspostavljanjem automatizacije, stvoreni su uslovi da, ukoliko na vodotornju dođe do havarije, usljed različitih uticaja, to neće izazvati kolaps u snabdijevanju. U tom slučaju, vodu direktno iz eksploatacionih bunara, pomoću novih tehnoloških rješenja, šaljemo u vodovodne cijevi,“ pojasnio je Zeničanin smisao ulaganja u modernizaciju sistema vodosnabdijevanja.
Komunalci zajedno sa gradskom upravom, novac za ove poslove obezbijedili su međunarodnim projektima i gradskim budžetom.
„Za radove na vodoizvorištu utrošena su 2,5 miliona KM. Ova sredstva obezbijeđena su MЕG projektom švajcarske Vlade, čiji je implementator UNDP, grant sredstvima njemačkog GIZ-a, i sredstvima budžeta Grada Gradiška,“ izjavio je direktor Zeničanin rekavši da je takođe izrađen hidraulički model te plan razvoja, kao bitni faktori za širenje mreže.
Grad Gradiška i KP „Vodovod“ definisali su strategiju razvoja u ovoj oblasti, naglašava gradonačelnik Zoran Adžić.
„Veoma je bitno, čak presudno razvijanje i jačanje mreže sistema vodosnabdijevanja, do svake kuće i naselja, jer je to uslov za život, ostanak u selu i razvoj,“ kaže Adžić uvjeren da je Gradiška, među malim brojem sredina, uzor planskog i odgovornog ulaganja i razvoja sistema vodosnabdijevanja.
Kapaciteti Sadašnji kapacitet šest bunara u Žeravici je 480 litara pitke vode u sekundi. Prije izgradnje dva bunara, to je iznosilo 300 litara u sekundi. Voda je sa 25 metara dubine, iz drugog vodonosnog sloja a pripada podzemnom toku između Kozare i Vrbasa.
Potrošnja je od 130 do 260 litara, u ekstremnim situacijama kao što je dugi sušni period. To, dugoročno obezbjeđuje dovoljnu količinu vode za cijelo gradsko područje.
.webp)