Sveti Mardarije Libertvilski prvi je srpski monah koji je kročio na američko tlo i punudio ruku spasa pravoslavnim vjernicima na dalekom zapadu.
Kanonizovan je prije tri godine i proglašen za sveca, a prilikom iskopavanja njegovih moštiju dogodilo se čudo od kog su monasi ostali u šoku.
"Nakon osam decenija od smrti Mardarijeve mošti su iskopane i tad se vidjelo da i nakon 82 godine one nisu istruljene, njegove mošti bile su cjelovite. To najprije možemo shvatiti kao poruku Gospoda Boga da je on bio sveti čovjek koji je svoj život posvetio Bogu, a iako je taj put težak i trnovit, nagrada koja za to sledi je vječna", kazao je za RINU, Dimitrije Stanojević magistar bogoslovije.
Prvi srpski svetac u Americi rođen je kao Mardarije Uskoković 1889. godine u Crnoj Gori, a sa samo jedanaest godina želio je svoj život da posveti Bogu i postane monah.
Pješke je 1905. Godine otišao u manastir Studenica gdje se i zamonašio, a potom odlazi u Rusiju.
Njegove propovijedi tamo su slušane sa velikom pažnjom, bio je dobrodošao u cijeloj carskoj zemlji, pa čak i na dvoru Romanovih. Vjeruje se kako je upravo Mardarije otkrio da je raskalašni Raspućin bio njemački špijun. Nakon Rusije, svoju duhovnu misiju nastavio je u Americi, tamo je sagradio manastir posvećen Svetom Savi, koji je ujedno bio sirotište i dom za stare.
"Novac za kupovinu zemljišta dao mu je naš slavni naučnik Mihajlo Pupin, narod je pričao da je i sam Mardarije iako teško bolestan, pomagao u izgradnji. Manastir je izgrađen u ruskom stilu, a u njega dolaze ne samo Srbi, već i Rumuni, Rusi i Bugari. Ovdje traže spas i riječi utjehe, a svakog dana u podne mogu se čuti sveta zvona koja pozivaju narod na molitvu jer veliki svetac bdi nad njima", rekao je Dimitrije.
Sveti Mardarije upokojio se 12. decembra 1935. godine, jer je sa samo 46 godina umro od tuberkuloze. Sahranjen je u svojoj zadužbini u Libertvilu, a njegove mošti i danas se mogu cjelivati u manastiru.
