Danas se navršavaju 32 godine od zločina hrvatskih snaga nad rezervistima JNA na Koranskom mostu u Hrvatskoj, a za njega je osuđen samo jedan počinilac od kojeg su pravili i žrtvu i heroja, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra Veritas.
Tog 21. septembra 1991. godine pripadnici MUP-a Hrvatske i "zengi", ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, zaustavili su dva vojna kamiona JNA.
U kamionima su se iz kasarne "Mekušje" u kasarnu "Logorište" prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su odložili oružje nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni.
Odmah po predaji jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pješice preko Koranskog mosta.
"Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama i nad njima počela krvavi pir. Trinaestorica su likvidirana, nekoliko klanjem u ležećem položaju, a većina hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju. Trojica su se, među njima i jedan sa teškim povredama, spasili skokom sa mosta. Četvrti se u toku noći, takođe sa teškim povredama, iskobeljao ispod mrtvih saboraca", kaže Savo Štrbac iz “Veritasa”.
Za ovaj, jedan od prvih zločina u ratu devedesetih godina prošlog vijeka nad pripadnicima JNA, karlovački specijalac Mihajlo Hrastov osuđen je 2015. godine na četiri godine zatvora zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.
"Hrvatsko pravosuđe se u te 23 godine 'proslavilo' s ukupno sedam presuda istom čovjeku za isto krivično djelo, da bi ga na kraju ipak proglasilo zločincem, paralelno od njega praveći i žrtvu i heroja. Iako izvedeni dokazi ukazuju da je u likvidaciji rezervnog sastava JNA učestvovalo najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva različita oružja, nadležno tužilaštvo se još ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužnice na ostale izvršioce i naredbodavce jednog od prvih ratnih zločina u ratu devedesetih nad pripadnicima JNA, koja je u to vreme jedina legitimna i regularna vojska u SFRJ, u čijem sastavu je formalno-pravno još bila Hrvatska", naglašava Štrbac.
Iz Veritasa dodaju da se izrečena kazna tumači i kao nagrada ubici Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, priznajući da ih je sam pobio, i to u iskonstruisanoj nužnoj odbrani, u koju mu nisu na kraju povjerovali ni Vrhovni, ni Ustavni sud.
Kako napominju iz Veritasa, u aprilu 2016. godine osuđeni ratni zločinac Hrastov je otišao na dosluženje ostatka izrečene kazne, sa koje je, nakon što je odslužio dvije godine i 10 mjeseci zatvora, pušten na uslovni otpust.
Hrvatska država je za zločin na Koranskom mostu porodicama likvidiranih žrtava na ime naknade štete, po pravosnažnim presudama parničnog suda, isplatila oko 11,7 miliona kuna (oko 1,6 miliona evra), dok su postupci za preživjele žrtve još u toku.
Uprkos osuđujućoj presudi za ratni zločin izrečenoj od domaćih sudova, Hrastov je u Hrvatskoj postao "ikona branitelja i simbol domovinskog rata", koji je na 30. godinu od zločina dobio i svoj mural u gradu u kojem je počinio zločin.
Istovremeno je i most na kojem je zločin počinjen, odlukom karlovačkog Gradskog vijeća, dobio naziv po specijalnoj jedinici policije "Grom", čiji je pripadnik bio i osuđeni ratni zločinac Mihajlo Hrastov.
