Mladen Lazić jedan je od većih poljoprivrednih proizvođača u Semberiji. Radovi su uveliko počeli. Preko 3 ha plastenika i ostalog zemljišta mora se zasaditi. Pored redovnih radnika, potreba za sezonskim je tokom 12 mjeseci. Kaže da posla ima ali da nema ko da radi. San mlađih je kaže Mladen ili politika ili državna služba.
"Sva radna snaga od '50 godišta, '50.-'60. Iz Titovog sistema što je naučena da radi, ljudi ili su se porazboljevali ili su u penzijama ili su se skućili, stekli, imaju potomstvo koje nažalost neće da radi", kaže Mladen Lazić, povrtlar iz Glolog Brda.
U sličnoj situaciji je i domaćinstvo Čedomira Radovanovića iz Velike Obarske. Jagode samo što prispjele nisu, ali pitanje je ko će ih brati. Dnevnice koje se u prosjeku kreću od 40 i do 100 maraka, u zavisnosti od broja sati i vrste posla, izgleda nisu dovoljan motiv.
"Danas radnike je naći teško. Pogotovo za te neke sezonske poslove. Mi evo već godinama što se tiče berbe jagode uspijemo nekako da skupimo radnike za sezonske poslove ali se uvijek postavi pitanje kvaliteta radnika.Definitivno je radnika ne sve manje ali je sve manje onih koji hoće da dođu da rade te sezonske poslove naročito ovako u poljoprivredi", kaže Čedomir Radovanović, voćar iz Obarske.
Poljoprivrednici svoju šansu vide u trenutnoj situaciji i nesigurnosti stranih tržišta. Sigurni su da će to vratiti ljude selu i proizvodnji hrane.
"Opšta situacija, globalna situacija ukazuje na to da će se svi brzo uhvatiti motike, ne samo ovi što ne rade nego i ovi što rade i što žive po gradovima i po stanovima. Pogotovo ova sad politička situacija u svijetu se promijenila. Ima dosta ljudi koji se vraćaju iz inostranstva", kaže Mladen Lazić, povrtlar iz Glolog Brda.
Ono čemu se poljoprivrednici nadaju je da neće biti prinuđeni da smanjuju proizvodnju zato što nema ko da radi na njivama i u voćnjacima. Kako kažu jasnije je nego ikada da su nam sela i njive potrebni.
