"Institut za javno zdravstvo Republike Srpske je već u nekoliko navrata raspisivao procedure javne nabavke koji se inače sprovode u ovim situacijama, međutim, na takve pozive ni jedan od proizvođača, distributera se nisu javili, tako da je to u ovom trenutku osnovni razlog zašto u ovom trenutku ne raspolažemo ovim serumom", kaže Jelena Đaković Dević, epidemiolog Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Serum se u BiH ne proizvodi. Ranije se nabavljao u beogradskom Institutu Torlak. Pokušali smo doći do odgovora da li ga proizvode i dalje. 

"Direktor nije tu, van je instituta. Vi ste postavili pitanje, ja sam njoj proslijedila. Tako da nemamo još inforamcije ko će vam odgovoriti. A kad možemo očekivati odgovor. Čim ja budem dobila odgovor od direktorke. Direktorka je van Instituta na godišnjem odmoru, nadam se da će biti u toku današnjeg dana nekog odgovora", rekla nam je sekretarica u Torlaku.  

Odgovor danas nije stigao. Nezvanično, sada ga ni tamo više ne prave jer ne mogu da dođu do zmijskog otrova koji predstavlja osnov za proizvodnju seruma. Procedura je takva da se uzima iz žive životinje, najčešće poskoka.  

"Prvo treba prikupiti zmije i obaviti tzv. mužu zmija, kako mi to stručno zovemo da se otrov prikupi od samih zmija, nakon toga se taj otrov nosi na institute koji se bave proizvodnjom seruma. Određene doze otorva idu ubrizgavaju konjima, nakon toga se ta doza još poveća da bi konj u svojoj krvi stvorio serum koji će, odnosno antitjela iz kojih će se dobiti serum koji će biti primjenjen za ugriz kod ljudi", kaže Goran Šukalo, PMF Banjaluka. 

Poskoci su, prema Bernskoj konvenciji, zaštićeni i u BiH.  Obično su se poskoci, jer su najotrovniji na našim prostorima, nabavljali iz Crne Gore gdje je sada zaštićena vrsta. Iz Imunološkog zavod iz Zagreba odgovorili su nam da su proizvodnu dozvolu za sermu izgubiili prije 7 godina.

"Izrada seruma, između ostalog, podliježe legislativi dobre proizvodne prakse, što je osnovni razlog poteškoća u procesu proizvodnje. Imunološki zavod je započeo aktivnosti na obnavljanju proizvodnje u skladu sa regulatornim zahtjevima, te očekujemo produkciju slijedeće godine", poručili su iz Imunološkog zavoda Zagreb.

U banjalučkom Domu zdravlja, posljednjim dozama seruma rok je istekao krajem maja. Pisali su institutu. Ako dođe do ugriza, evo savjeta za prvu pomoć. 

"Mi bi tebali neki čvrsti predmet bilo šta šta nađemo, neku granu ili nešto da imobilišemo bilo nogu bilo ruku. Da podvezemo mjesto neposredno iznad samog ugriza ali ne smije taj pritisak da bude previše jak", kaže Vesna Kević, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka.

U Trebinju ovih dana u Ustanovi za ekologiju i bezbjednost imaju pune ruke posla sa zmijama. Silaze iz krša i kamena oko grada i spuštaju se do samog centra, što je čudno i zmijolovcu Miši Pamučini. 

"Međutim, u zadnje vrijeme, bukvalno u gradu, to je nevjeroatno, imali smo 10-15 intervencija bukvalno u gradskom području. Ali, slava Bogu, opet kažem nije bilo šarke, u gradu, ni šarke ni poskoka, već se radi o ovim zmijama koje nisu otrovne, ali mislim da je čudno u samom gradu da su zmije u zgradama, na ulicama", kaže Mišo Pamučina, iz Javne ustanove za ekologiju i bezbjednost.

Kontaktirali smo i tri dobavljača seruma - dva iz Republike Srpske i jednog iz Federacije, koji su ga nabavljali prethodnih godina, ali naši mejlovi i pozivi ostali su bez odgovora. 

UGRIZLA VAS JE ZMIJA - ŠTA UČINITI

Opasni su samo ugrizi zmija otrovnica.

Poskok je jako otrovan i poneki ugriz, posebno ako se ne liječi, zna završiti i smrću.

Otrovi naših zmija uglavnom su hemotoksični - izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku.

Prvi simptomi nakon ugriza su bol od uboda zuba i oticanje. Ono se ubrzano šiti od mjesta ugriza te može zahvatiti čitavu ruku ili nogu. Kasnije dolaze krvni podljevi, nesvjestica, povraćanje, a ponekada i "žmarci" na mjestima udaljenim od ugriza.

Ako se ubrzo nakon ugriza javi nesvjestica, ubrzan rad srca, oticanje usnica, područja oko očiju ili čak gušenje ugriženog treba odmah prebaciti liječniku, po mogućnosti u najbližu bolnicu.

Statistički, oko 1/3 ugriza otrovnica su takozvani suvi ugrizi, to jest otrovnice ne ubrizgaju otrov. Znaćete po oteklini. Ako do nje dođe ranu zamotajte u prvi zavoj i pravac doktor. Često se može pročitati da ranu treba zarezati i isisati. Potpuno pogrešno!

Zarezivanjem se samo pogoršava stanje. Alkohol širi krvne žile i samo ubrzavanja širenje otrova. Ne pijte nikakav alkohol nakon zmijskog ugriza, čak ni za hrabrost! Što se tiče brzine reakcije na ugriz otrovnice, ključna riječ je "brzo".

Čak i ugriz vrlo otrovne zmije, kakvih u Evropi nema, može se preživjeti uz adekvatnu ljekarsku njegu s relativno malo posljedica. Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem.

Treba provjeriti kada je osoba zadnji put vakcinisana protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebna je vakcinacija.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba mobilisati. Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima, piše Večernji.

PREVENCIJA ZMIJSKOG UGRIZA

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti.

Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da vas zmija ugrize:

- Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo izuzetno napadaju.

- Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.

- Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjera, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

- Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.