"Ovdje je riječ o bio proizvodnji, a bio proizvodnja je specifična po tome što nema unosa nikakvih biljaka koji su gemo, nema unosa vještačkih djubriva, hemije. mi radimo najčistiji mogući način. Radimo prema prirodnim zahtjevima, odnosno onako kako je to u prirodi", kaže Milka Tamamović.

Na površini od 5000 kvadrata formirano je 56 parcela i sve su popunjene. Gradski baštovani su vrijedno radili i sada ubiru plodove svog rada, a da vidi kako sve izgleda došao je i gradonačelnik. Igor Radojičić kaže - svaka čast ljudima koji su od zapuštene zemlje napravili pravu malu oazu. 

"Vrijedni ljudi iz udruženja Gradske bašte su napravili jedan sjajan prostor, ima se puno toga vidjeti. Koliko znam prvi u Republici Srpskoj, prvi u BiH. Samim tim što je bilo ospješno ove godine postoji pretpostavka i da se nastavi", kaže Radojičić.

Gradska bašta ima oko 100 korisnika što je odličan odziv za projekat koji je tek zaživio. Tako Banjalučani koji vole baštovanstvo, a nemaju zemlju ili im je ona daleko od grada, sada mogu da uživaju u svom hobiju skoro pa u centru. Bašte nisu namijenjene za komercijalnu proizvodnju, već ih građani koriste za vlastite potrebe.