Objekti izgrađeni bez građevinske dozvole, kojih još ima nekoliko hiljada širom Republike Srpske - dobiće još jednu šansu za legalizaciju. Novi Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata će se naći pred poslanicima na sljedećoj sjednici parlamenta Srpske, i to po hitnom postupku.
Srebrenka Golić kaže da su od njenog ministarstva socijalne kategorije tražile da se rok produži - i to uglavnom porodice poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.
"Računam da će se nakon usvajanja ovog zakona taj proces nastaviti i da će prvenstveno ove kategorije koje najviše tište i koji su izgradili bespravno objekte, a ne mogu da dođu do imovine, da knjiže svoju imovinu - da ćemo na ovaj način riješiti. I po ranijem zakonu i po sadašnjem zakonu, objekti koji su rađeni za komercijalne potrebe plaćaju punu cijenu", kaže Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Cilj novog zakona je da se što više objekata legalizuje, jer je krajnje vrijeme bilo da država i lokalne zajednice počnu ubirati prihode i na tim objektima, kažu u trebinjskom Odjeljenju za prostorno uređenje. Načelnik Odjeljenja Marko Rikalo, koji je učestvovao u izradi zakona, tvrdi da je zakon bio prijeko potreban, jer je ostalo previše objekata koji još nemaju dozvolu.
"Legalizacije po povlasticama više neće biti. Svi objekti do 400 kvadratnih metara će plaćati rentu i troškove uređenja po standardnim procedurama, bez ikakvih umanjenja, dok je novina u ovom zakonu da će objekti preko te bruto korisne površine plaćati dodatnu naknadu od 20 odsto", rekao je Marko Rikalo, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Trebinja.
Lokalnim zajednicama je ipak ostavljena mogućnost da daju olakšice porodicama poginulih boraca, ratnim vojnim i civilnim invalidima. Grad sa najviše legalizovanih objekata u Republici Srpskoj je Banjaluka, izračunali su u ministarstvu za prostorno uređenje. U banjalučkoj Gradskoj upravi kažu da su pretrpani zahtjevima, ali rade najbolje što mogu.
"Što se nas konkretno tiče, to je vrlo veliki broj zahtjeva. Tako da su referenti koji rade sa zahtjevima zatrpani, svaki radnik ima da obrađuje preko 1.000 zahtjeva. A što se tiče stranaka, najveći problemi su imovinsko-pravne prirode i odstupanje od važeće prostorno-planske dokumentacije", rekao je Vuk Višekruna, šef Odsjeka za legalizaciju u Gradskoj upravi Banjaluka.
Posljednji rok za legalizaciju je istekao još 31. decembra 2016. godine, a mnogi su ga shvatili olako, i mislili da će nakon njega imati još vremena za prijavu.
