U Republici Srpskoj aktivni su požari na Vrbanja brdu, kod Banjaluke i Bijeloj gori, iznad trebinjskog naselja Lastva, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović.
Prema njegovim riječima, Helikopterski servis već četvrti dan zajedno sa Republičkom upravom civilne zaštite gasi požar u neposrednoj blizini Banjaluke
"Nadamo se da ćemo u toku današnjeg dana taj požar ugasiti", rekao je Novitović, navodeći da je od jutros Helikopterski servis izvršio više od 30 preleta iznad požarišta na Vrbanja brdu.
On je dodao da bi do kraja dana Helikopterski servis trebao da pređe na gašenje požara na Bijeloj gori, koji se proširio.
"Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Lastve sa 15 pripadnika pokušava da požar drži pod kontrolom, da se ne spusti u naseljena mjesta. Gledaćemo da sve organizujemo da se u večernjim časovima Helikopterski servis prebaci na tu lokaciju", rekao je direktor Uprave civilne zaštite Republike Srpske.
Novitović je istakao da situaciju u vezi sa gašenjem požara na Bijeloj gori usložnjava udaljenost prirodnih vodozahvata od požarišta, zbog čega je zahvatanje vode sa prirodnih vodozahvata i takvo gašenje krajnje neproduktivno, te predstavlja trošenje ljudi i resursa.
"Zbog toga ćemo pokušati da sa Vatrogasnom spasilačkom brigadom iz Trebinja postavimo vještački rezervoar u blizini požarišta", dodao je Novitović.
On je ocijenio da Republička uprava civilne zašitite i Helikopterski servis Republike Srpske uspijevaju da u ovako teškim vremenskim uslovima, bez padavina, na visokoj temperaturi i sa jakim vjetrom, drže požare pod kontrolom, bez ugrožavanja ljudskih života, imovine i infrastrukture u neposrednom okruženju požarišta.
"Pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica, vatrogasnih brigada, Helikopterskog servisa Srpske i Republičke uprave civilne zaštite ulažu nadljudske napore u tome", naglasio je Novitović.
On je i ovom prilikom apelovao da se stanovnici Srpske uzdrže od paljenja vatre na otvorenom, podsjećajući da na suši i visokoj temperaturi i opušak može izazvati požar.
"Treba imati na umu da na hercegovačkom kamenu i pod otvorenim suncem temperatura dostiže i 50 stepeni, a tu je i nepredvidivost vjetra koji u danu više puta promijeni smjer, zbog čega je izuzetno teško predvidjeti gdje se vatra može proširiti", zaključio je Novitović.
