Uskrs ili Vaskrs, kako god ga zvali, praznik je nad praznicima, jer je posvećen stradanju i vaskrsenju Spasitelja, Isusa Hrista. Svaki kraj ima svoje običaje, ali u osnovi tradicije uvijek je farbanje jaja, koja simbolišu novi život. Budući da u narodu postoje mnoge nejasnoće i nedoumice, otac Predrag Popović razjašnjava neke od njih uoči ovog velikog dana.
Počela je posljednja nedjelja Vaskršnjeg posta, pred nama su Veliki petak, farbanje jaja, Velika subota i još veća nedjelja, dan kada ćemo obilježiti vaskrsnuće Gospoda Isusa Hrista. Ove godine, svi hrišćani slave Vaskrs istog dana. Neki običaji su isti za sve, neki se razlikuju, a otac Predrag Popović ovom prilikom govori o istinama i zabludama koje se vezuju za Vaskrs.
– Ko zaista osjeti suštinu praznika, i Božića i Vaskrsa, a i krsne slave, taj se neće buniti. Djeca treba da nam budu uzor. Oni to prihvataju srcem i raduju se, dok "mudri" samo ispituju da li toga ima u Bibliji. Mnogo toga ima veze sa identitetom jednog naroda, njegovim običajima i načinom postojanja. Crkva je vijekovima pročešljavala običaje i na one loše skretala pažnju da se ne rade, a na dobre da se poštuju. Neke paganske je i hristijanizovala, odnosno dala im novi smisao. Kod nas je to išlo malo teže, jer smo se mi kroz cijelu istoriju bavili egzistencijom i kako uopšte preživjeti kao narod, a ne teologijom. Prilično smo nepismeni bili, i sada smo, kako gramatički, jezički, tako i kulturno i duhovno. Trebaće mnogo vremena da sve dođe na svoje, ako ikad i dođe. Do tada imamo šta imamo i raspolažemo ovim vremenom, ovim okolnostima i ovim ljudima. Kako mi vama, tako i vi nama. Ostalo će opšte Vaskrsenje ispeglati – poručio je otac Predrag Popović na početku obraćanja.
Interesantna su i vjerovanja u vezi sa farbanjem jaja. Neko voli tradicionalne boje, neko eksperimentiše sa savremenijim tehnikama, a često se ljudi pitaju i šta ako se desi, na primjer, da se prvo jaje polomi.
– Ako znamo ko je Hristos, zašto je postao čovjek, zašto je stradao i zašto je vaskrsao, onda nam farbanje jaja neće biti nikakav grijeh, već jedan od simbola tog saznanja, ali i načina života. Kao što je golub simbol Duha Svetoga, duga i maslinova grančica simboli mira, srce simbol ljubavi, krst simbol stradanja, slavski kolač i badnjak simboli Gospoda koji se nas radi siječe, lomi i dijeli... Ali ako poštujemo običaje bez ikakvog smisla i saznanja o tome šta predstavljaju, onda nam je i to na osudu, jer to nije izraz vjere, već običan folklor na nivou sujeverja. Upravo zato mnogi ljudi i postavljaju pitanja iz straha. Recimo: "Šta ako se prvo jaje polomi? Šta to znači?", ili: "Da li valja da se farbaju jaja ako je neko umro iz kuće i koje boje?"… Razna pitanja koja potiču od nerazumijevanja značaja farbanja jaja. Na tome treba raditi. Na shvatanju praznika. Mnogi će postiti na Veliki petak, a da ne znaju što gladuju taj dan.
Šta se radi sa čuvarkućom od prošlog Vaskrsa?
Kada je reč o čuvarkući, otac Predrag ističe da je to jaje u stvari prirodna ikona Bijelog anđela, koji ukazuje na prazan grob i Hristovo vaskrsenje.
– Dakle, staro jaje se zakopa u dvorište, vrlo često pod neko drvo, ili u saksiju ako neko živi u stanu. Tako priroda ide prirodi, a mi novim započinjeno novi godišnji krug koji se cijeli svodi na iščekivanje vaskrsenja Hristovog, ali i nas i cjelokupne prirode – zaključio je.