Narodna meteorologija prenosi se s koljeno na koljeno, a ovako su tačno i precizno naši preci pogađali vremensku prognozu.
Ne tako davno dok meteorologija, ali ni tehnologija nisu bile razvijene kao što su danas, Srbi, naročito oni koji žive u selima i od vremena im mnogo poslova zavisi, oslanjali su se na narodnu meteorologiju, koja je i danas dio folklora u skoro svim dijelovima naše zemlje.
Vjerovanja se prenose s koljena na koljeno, a etnolog Jelena Milićević ispred Centra za negovanje tradicije u Čačku otkriva kako pomoću narodne meteorologije možemo predvidjeti vremensku prognozu.
"U narodu se kaže 'Ne daj Bože vedrog Božića i oblačnog Đurđevdana', a ponegdje 'Zelenog Božića, a bijelog Vaskrsa'. A zašto se tako kaže? Naime, srpska tradicijska kultura, kao i ostale tradicijske kulture veoma je vezana za neke poželjne, odnosno očekivane oblike ponašanja, kako prirode, tako i ljudi. Pa tako i Božić, s obzirom na to da se proslavlja 7. januara, dakle u zimskom mjesecu, apsolutno je i očekivano da tada postoji snijeg, da je hladno", rekla je Jelena za RINU, pa dodala:
"Dakle, izostanak snijega i hladnog vremena, odnosno tog očekivanog obrasca ponašanja prirode automatski mijenja cijelu godinu. Tako da, ako nam je Božić bio lijep i vedar, znači da će nam Đurđevdan, kada je jedan proljećni svetac biti hladno, odnosno snijeg. Sada nam ostaje da čekamo kakvi će biti Vaskrs i Đurđevdan, s obzirom na to da nam je Božić bio oblačan, ali sa izostatkom snijega".
Postoje i drugi načini kako se tumači vrijeme, istakla je Jelena i podsjetila da su krenuli i takozvani nekršteni dani koje takođe ne treba zanemariti.
"Postoji vjerovanje i praksa bilježenja 12 dana prije Božića. Dakle, počevši od ponoći 25. na 26. decembar. Tumače se dani kakvi su bili i kakvi će mjeseci naredne godine biti. Tako da 26. decembar predstavlja januar sljedeće godine, 27. decembar - februar i sve tako do 6. januara. Bilježi se na taj način što se posmatraju vremenske prilike u intervalu od ponoći do šest sati ujutru, zatim od šest do podne, od podneva do 18 časova i od 18 do ponoći. Bilježe se vremenski uslovi napolju i tako se tumači kakve će nedelje, odnosno meseci sledeće godine biti. Ako tokom nekog dana koji predstavlja avgust, jun, jul bude snijeg, što je sasvim očekivano u zimskim mjesecima, kada se oni bilježe, znači da će tih ljetnjih mjeseci biti kiša, odnosno ako je vedro, znači da će biti toplo" pojasnila je Milićević.
Ona je istakla da nam slijede Krstovdan i Bogojavljenje, kada takođe mogu da se tumače vremenske prilike.
"Na Krstovdan i Bogojavljenje se posmatra pravac kretanja vetra ranom zorom na te praznike. Vetar koji prvi dune na Krstovdan u našem narodu se kaže da se zakrstio, odnosno na Bogojavljenje da se javio. Ako se na Krstovdan zakrste zapadni i južni vetrovi znak je da će biti godina topla, a ako se zakrste sjeverni i istočni predviđa se da će biti hladna i sušna", naglasila je Jelena.
Takođe, s vremenskim prilikama može biti povezano i ponašanje životinja.
"Ponašanje životinja nam takođe, može dosta toga reći, kako nas vrijeme očekuje, recimo, kaže se 'Čuje se žunja, ne idi bez kaputa', odnosno ako nam se tako neka ptica oglasi, zapravo, to je jedan od mnogih primjera za tumačenje vremenske prognoze. Što se tiče ove godine, još uvijek ne znamo kakvo nas vrijeme očekuje, čekamo Krstovdan i Bogojavljenje, pa ćemo vidjeti", zaključila je etnološkinja, koja je i autorka monografije "Seoske slave i zapisi na teritoriji grada Čačka - podjelička sela".
Ova mlada djevojka je uz pomoć Centra za negovanje tradicije na terenu tokom prošle (2024) godine prikupljala podatke o seoskim slavama, odnosno, litijiama.
Ona je u pravom smislu riječi, prisustvovala obredima i osveštavanjima zapisa u svim podjeličkim selima kao što su: Trnava, Slatina, Pakovraće, Rajac, Lipnica, Kačulice, Atenica i Kulinovci.
Sva terenska istraživanja podrazumijevala su praćenje običaja vezanih za proslavljanje seoskih slava.
