Kao demonstracija sirove snage prirode, grmljavinske oluje mogu biti nevjerovatan prizor za vidjeti. Međutim, one takođe predstavljaju ozbiljnu opasnost, koja rezultira stotinama povreda i brojnim smrtnim slučajevima svake godine.
Srećom, ako znate šta nikada ne smijete činiti tokom grmljavinske oluje, možete ostati sigurni, prenosi "Best Lajf".
Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
To je zato što su ispunjena tri ključna uslova potrebna za stvaranje grmljavinske oluje, objašnjava Nacionalna meteorološka služba: prekomjerna vlaga u vazduhu, atmosferska nestabilnost i okidač koji pokreće atmosferu. Uzeti zajedno, oni mogu biti katalizator jake kiše, grmljavine, munja, jakih vjetrova, pa čak i tuče.
Ali, postoji nekoliko načina na koje se možete pripremiti za jake grmljavinske oluje ovog ljeta, navodi američki Crveni krst. Na primjer, prijava za hitna upozorenja od lokalnih vlasti, instaliranje pomoćnih baterija u vašem domu i izrada porodičnog plana za opasne vremenske uslove mogu vam pomoći u hitnim slučajevima.
Međutim, postoji i nekoliko opasnih stvari koje biste trebali potpuno izbjegavati tokom grmljavinske oluje.
1. Približavati se vodi bilo koje vrste: Vjerovatno već znate da voda provodi struju i da je kupanje na otvorenom za vrijeme grmljavinske oluje opasno. Ali, mnogo manje ljudi shvata da izvori vode u njihovim domovima takođe mogu predstavljati rizik za njihovu bezbjednost.
Prema CDC-u, nikada se ne biste trebali tuširati ili kupati, prati suđe ili imati bilo kakav drugi kontakt s vodom u vašem domu tokom oluje.
"Munja može putovati kroz vodovod zgrade. Rizik od munje koja putuje kroz vodovod može biti manji s plastičnim cijevima nego s metalnim cijevima. Međutim, najbolje je izbjegavati svaki kontakt s vodovodom i tekućom vodom tokom oluje s grmljavinom kako biste smanjili rizik od udara", pišu zdravstvene vlasti.
2. Koristiti elektroniku: Uključena elektronika još je jedan izvor opasnosti tokom grmljavinskog nevremena. Zato nikada ne biste trebali dirati ništa što je spojeno na električnu utičnicu, uključujući računari, fiksne telefone, televizore, sisteme za igre, veš mašine, sušilice, električne šporete ili druge uređaje.
Takođe, strujni udar može oštetiti vašu elektroniku čak i ako je vaš uređaj isključen, napominje Zenia Platen, predstavnik "Total Preper Ink.", kanadske firme za pripravnost u hitnim slučajevima.
3. Približavati se kaminu: Kamini su još jedan neočekivani izvor opasnosti u domu tokom grmljavinske oluje.
"Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz cijeli dimnjak do kuće", kaže Platen.
"Ako je oluja vjetrovita, trebali biste izbjegavati korištenje kamina kako dim ne bi duvao unazad i ispunio sobu dimom", dodaje.
4. Ostati vani: Kad grmi, uđite u kuću. Važno je odmah potražiti zaklon u sigurnoj zgradi ako znate da se sprema grmljavinska oluja. Posebno je važno ne stajati na povišenim ili otvorenim prostorima gdje je vaše tijelo najviša tačka, kažu stručnjaci.
"Munje privlače visoke tačke, a ako ste u polju, na praznom parkingu ili nekom drugom širokom otvorenom prostoru, možete im poslužiti kao put do zemlje", objašnjava Platen.
Kad ste u kući, držite se podalje od prozora, vrata, terasa i garaža s betonskim podovima jer beton može provoditi struju.
5. Ležati na tlu: Ako se nađete na otvorenom tokom grmljavinske oluje bez pristupa sigurnom zaklonu, CDC predlaže da čučnete u 'položaj poput lopte sa zabačenom glavom i rukama preko ušiju'.
Ako tijelo držite nisko, manja je vjerovatnoća da će vas pogoditi munja, objašnjavaju. Međutim, stručnjaci kažu da ova preporuka ponekad može dovesti do opasne zabune.
"Što si niže, to si sigurniji", uobičajen je sigurnosni savjet tokom grmljavinskih oluja. Iako je ovo zamišljeno da potakne pojedince da pronađu skloništa u nizinama, postaje opasno kada se tumači kao 'sigurnost je ležanje na tlu', objašnjava Doson:
"S mokrim tlom ili podom koji služe kao vodič, smrtonosne struje elektriciteta izazvanog munjom mogu putovati vodoravno u krugu od 6 metara", dodaje.
6. Približavati se drveću: Dok vas široki otvoreni prostori mogu učiniti vjerovatnijom metom munje, područja obrasla drvećem predstavljaju drugu vrstu prijetnje.
"Stabla padaju ili sa njih padaju grane tokom oluje, što može uzrokovati veliku štetu ako padne na nekoga", upozorava Platen i dodaje:
"Sklanjanje ispod drveća i udarac je drugi vodeći uzrok smrti u grmljavinskoj oluji".
Međutim, Doson napominje da kada nema drugih opcija za zaklon, najbolje je da se sklonite ispod najnižeg stabla koje možete naći jer postoji najmanja vjerovatnoća da će ga grom pogoditi.
"Izbjegavajte stajati na korijenju, koje može provoditi elektricitet, i umjesto toga stojte na zemlji ili kamenu. Nosite cipele i čučnite nisko. To vas svodi na manju metu", kaže.
7. Približavati se telefonskim stubovima ili dalekovodima: Slično drveću, telefonski stubovi i električni vodovi dvije su uobičajene visoke tačke koje mogu privući munje.
"Ne želite biti blizu kad se to dogodi. Srušeni dalekovodi mogu stvoriti opasno područje oko sebe, stoga je najbolje da se držite podalje", objašnjava Platen.
8. Zaboraviti unijeti stvari u kuću: Prije nego počne grmljavinska oluja, važno je osigurati sve predmete u svom dvorištu, kao što su suncobrani na terasi ili kante za recikliranje.
"Oluja s grmljavinom često dolazi s jakim vjetrovima, a otvoreni predmeti mogu biti odneseni. Ovo može oštetiti vaše stvari ili imovinu, uzrokovati smeće (u slučaju kanti za recikliranje i kanti za smeće koje su bile pune) ili čak udariti pješake ili automobile u prolazu", ističe Platen.
9. Pustiti kućne ljubimce sa povoca: Ako neočekivano krene oluja dok ste vani sa svojim psom, važno je da ga držite na povocu i da se uputite unutra.
"Kućne ljubimce može preplašiti glasna grmljavina i mogu djelovati neočekivano. Čak i dobro istrenirane životinje treba držati na povocu kada su vani kako bi se spriječilo da pobjegnu u zaklon", zaključuje Platen.
