Pitanje koje muči farmere: Da li je u BiH zabilježena bolest plavog jezika?

On je istakao da Kancelarija za veterinarstvo, u skladu sa informacijama iz regiona, donosi određene preventivne mjere.

Bošković je napomenuo da je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izdao nalog Kancelariji da aktivira Zajednički centar za kontrolu zaraznih bolesti s ciljem sprečavanja unosa i širenja bolesti plavog jezika u BiH.

"Mi smo sjednicu Kriznog štaba ionako planirali u ovoj sjednici, a sad smo je malo ubrzali i zakazali za utorak, 5. avgusta", rekao je on.

Bošković je naveo da su i do sada redovno zasjedali, ne samo zbog bolesti plavog jezika, nego i pojave zarazne bolesti bedrenice, odnosno antraksa u Hrvatskoj, kao i bolesti kvrgave kože koja je dijagnostikovana u Francuskoj i Italiji.

On je pojasnio da plavi jezik ne spada u kategoriju toliko opasnih zaraznih bolesti i da je već u proceduri da sa trenutne liste C polako sklizne i na listu D zaraznih bolesti.

Bošković je podsjetio da je plavi jezik dijagnostikovan ranije u BiH - 2002. godine, pa 2006, 2014. i 2017. i 2018. godine.

"Ona obično napada male preživare, uglavnom ovce i koze, s tim da goveda budu češće prenosioci nego da imaju neke kliničke znakove bolesti. Najnoviji slučajevi plavog jezika su zabilježeni u Hrvatskoj, ali i u Srbiji, u Pčinjskom okrugu i mi u skladu sa tim informacijama donosimo određene preventivne mjere", rekao je Bošković.

On je pojasnio da je za uvoz živih životinja potrebno da u zemlji odakle se uvozi nema registorvanih slučajeva plavog jezika, zatim da se vrši vakcinacije grla protiv te bolesti ili da uvoznici dostave potvrdu da su životinje zdrave, odnosno da su rađene laboratorijske pretrage.

Bošković kaže da se na ovaj način smanjuje mogućnost za prenošenje bolesti skoro na mininum.

"Bitno je reći da se ova bolest prenosi putem insekata", naveo je Bošković.

U Hrvatskoj je 28. jula potvrđen prvi slučaj plavog jezika.