"Procjenjujemo da je broj gazinstava pogođenih poplavama, kada govorimo o štetama u poljoprivredi, oko 1.500. Poređenja radi, 2014. godine smo imali oko 19.000 pogođenih gazdinstava i štetu koja je iznosila oko 51 miliona maraka," rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpke.
Gostujući u Centralnim vijestima ATV-a Pašalić je rekao da precizne procjene o štetama koje je napravila poplava u poljoprivredi još nema, ali da imaju naznake.
"Šteta je načinjena u 19 lokalnih zajednica i sve one su formirale komisije. Već 10 zajednica je uputilo komisije na teren, a ostale čekaju prijave. Do sada imamo oko 350 prijava u opštini Čelinac, 300 u Banjaluci, oko 250 u Kotor Varošu...
On je dodao da sjetva nije uništena i da neće biti nekih većih problema u poljoprivrednoj proizvodnji.
"Nama je žao svakog proizvođača koji je pretrpio štetu. Možemo da govorimo o dodatniom sredstvima koja će morati da izdvoje za dodatno presijavanje. Znamo da sjetva jednog hektara kukuruza košta oko dvije hiljade KM, tako da će oni koji su prtrpjeli štetu morati ponovo da je zasiju, da li sa nekim hibridima koji imaju kraću vegataciju, ili će sijati soju ili neku treću kulturu. Dakle, ne možemo reći da će biti nekih veći problema kad je rječ o poljoprivrednoj proizvodnji, ali u ekonomskom smislu biće dodatnih troškova za proizvođače," kaže Pašalić.
On dodaje da resorno ministarstvo interveniše i, između ostalog, kreira mjere koje utiču na izbjegavanje ili smanjenje štete.
"Jedna od takvih mjera je podrška sistemima za navodnjavanje, jer izgradnjom sistema za navodnjavanje eliminiše se šteta od suše. Mi imamo mjere koje podrazumjevaju povrat 30 posto investicije, recimo, za podizanje protivgradnih mreža, zatimm sistema protiv mraza itd. Želimo da investiramo u kapitalne investicije i pomognemo proizvođačima da se sami zaštite," rekao je Pašalić.
On je dodao da ministarstvo sufinasira i osiguranje usjeva, te da svaki proizvođač koji osigura svoj usjev na kraju godine dobije pola novca od ukupne premije osiguranja.
Ministar je izrazio zadovoljstvo i činjenicom da domaći proizvođači prvi u regionu mogu da na svoje proizvode stavljaju oznaku "Bez GMO", te dodao da to ima dvostruki značaj.
"S jedne strane, BiH je prva zemlja u regionu koja je uspjela da uspostavi taj standard. S druge strane pokazali smo da u BiH možemo da sarađujemo na svim nivoima vlasti i ovo je rezultat svih onih institucija koje su na neki način zadužene za poljoprivrednu proizvodnju. Ministri zemalja regiona su 2013. potpisali protokol da će usvojiti ovakav standarad. BiH je prva to uradila i već imamo dva poljoprivredna subjekta koja proizvode te proizvode i označavaju ih sa Dunav soja te tako daju priliku potrošačima da kupe proizvod koji ne sadrži GMO, ili ne potiče od životinja koje su hranjene GMO proizvodima," rekao je Pašalić.
