Kao država koja je članica EU, Republika Hrvatska ne dozvoljava unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoju teritoriju.
Iz BiH je u Hrvatsku dozvoljeno je unijeti: 2 kg mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog porijekla, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso, puževi, žablji kraci, takođe 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krompira) do pet kilograma, piše "Čapljinski portal".
Mogu se unositi hljeb, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uslovom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa.
Uz posjedovanje medicinske dokumentacije može se unijeti gotovih lijekova za lične potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obaveznu potvrdu ljekara.
Iako se građani stalno upozoravaju da je strogo zabranjeno prenošenje svježeg mesa ili suhomesnatih proizvoda, kao i prenošenje mliječnih proizvoda, voća i povrća preko granica EU, dio njih se ne osvrće na ova upozorenja. Ali, oni koji posljednjih dana putuju ka zapadu, svjedoci su sve rigoroznijih kontrola i provjera.
Oni koji nisu poštovali pravila, na teži način su se osvjedočili šta se ne smije nositi preko granice.
Prilikom ulaska u Hrvatsku na graničnom prelazu Izačić/Ličko Petrovo Selo vozača su carinici kaznili s 5.100 kuna, odnosno oko 1.329 KM, jer je preko granice prenio dvije vreće kupusa, tačnije 15 kg. Kako se navodi u prekršajnom nalogu koji je izdat ovom vozaču, kriv je jer "nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod zabranama koja je pronađena u torbama u prtljažnom prostoru i to 15 kilograma svježeg kupusa".
Osim njega, carinici su kaznili još tri osobe, jednu zbog tri bundeve i to kaznom od 3.500 kuna, odnosno oko 912 KM, drugu za tri akumulatora s 4.000 kuna (oko 1.040 KM) i plus 400 kuna, što je oko 100 KM, za troškove odvoza na otpad, te jednu putnicu koja je imala 10 pašteta. Ona je, kako tvrdi vozač, dobila kaznu od 3.000 kuna, oko 780 KM.
Ranije prošlog vikenda putnica na Graničnom prelazu Maljevac kod sebe je imala 6 kg svježeg i 5 kg suvog mesa zbog čega je kažnjena sa 22.000 kuna (više od 5.700 KM).
Tragom ovih informacija "Čapljinski portal" je kontaktirao Carinu Hrvatske i provjerili su šta se može prenijeti preko granice i kakve su kazne ako propise ne poštujete.
"Iako je od ulaska Hrvatske u EU prošlo već više od 8 godina, nije naodmet podsjetiti na jedinstvena carinska pravila pri nadzoru robe u putničkom saobraćaju koje je Republika Hrvatska dužna primjenjivati kao dio Carinske unije koju čine državna područja 27 država članica EU. Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja EU dužna je nadležnoj carinskoj kancelariji, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom nezavisno radi li se o ličnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora", kazali su i dodali da im je u cilju informisati građane BiH kako bi granicu prešli bez neugodnosti.
Oslobađanje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost po putniku ne prelazi 2.200 kuna (570 KM), a ako je riječ o maloljetniku, 1.100 kuna (oko 285 KM). Iz BiH u Hrvatsku nije dozvoljen unos mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Proizvodi životinjskog porijekla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci dozvoljeni su u količini do 2 kilograma. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz trećih zemalja podliježe zabranama i ograničenjima uvoza u skladu posebnim propisima EU o uvozu biljaka i biljnih proizvoda koji su doneseni kako bi zaštitili biljke u EU i održali ih zdravima.
Ti propisi primjenjuju se i na putnički promet, a uključuju i zabrane i ograničenja uvoza bilja i biljnih proizvoda u ličnom prtljagu putnika. Dozvoljen je uvoz, uz posjedovanje fitosanitarnog sertifikata, samo u količinama namijenjenima za ličnu upotrebu putnika ili članova njegove porodice.
"Ako ovlašteni carinski službenici pri sprovođenju mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni preduzeti potrebne mjere kako bi se utvrdilo je li počinjen prekršaj ili krivično djelo. Carinska uprava, kao ovlašteni tužilac, ima ovlaštenje da izda prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka ako je prekršaj utvrđen neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom službenih osoba koje su o tome sastavile službenu bilješku ili zapisnik. Kazna se određuje u granicama, odnosno u rasponu određenom zakonom, na temelju stepena krivice, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, a uz ostale elemente procjenjuje se i količina te vrsta robe u prekršaju", navode u hrvatskoj Carini i dodaju:
"Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2.000 (520 KM) do 50.0000 kuna (skoro 13.000 KM). Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba EU bez dozvole carinske kancelarije te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3.000 (780 KM) do 100.000 kuna (više od25.900 KM)", kazali su iz Carinske uprave.