Šeranić je u intervjuu Srni rekao da će uskoro biti promovisan Akcioni plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Srpskoj za period od 2019. do 2026. godine, koji je uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije usvojila Vlada, a podrazumijeva niz zdravstveno promotivnih mjera i mjera otkrivanja i smanjivanja rizičkih faktora, uvažavajući savremene trendove sve veće rasprostranjenosti nezaraznih bolesti. 

On je poručio da se Srpska mora riješiti iluzije da je zdravstvo besplatno, te da ni "najbolji domaćin" opterećen dugovanjima ne može da uspješno vodi zdravstvenu ustanovu. 

"Ako je naš cilj da podignemo kvalitet usluga, onda imamo još i argument više da jasno i glasno kažemo da imamo kapacitete - infrastrukturne i kadrovske, ali da to košta", ocijenio je Šeranić. 

Šeranić je ocijenio da je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjaluci najkompleksnija zdravstvena ustanova koja "apsorbuje" najviše zdravstvenih izazova u Srpskoj, te da je riječ o kliničkom centru koji može da odgovori savremenim izazovima medicine. 

"U narednom periodu u fokusu rada biće razvoj novih procedura dijagnostike i liječenja, a prilikom moje nedavne posjete Univerzitetskom kliničkom centru Repubike Srpske razgovarali smo o mogućnostima razvoja transplantacije i naučnoistraživačkog rada", dodao je Šeranić. 

On je naveo da je u Srpskoj u planu rad na unapređenju položaja starijih osoba, od unapređenja zdravstvene i socijalne zaštite, boljeg pristupa društvenim i sportskim aktivnostima do brige i pomoći za stare koji žive sami, naročito u selima. 

"Kao i sve zemlje u regionu suočavamo se sa starenjem stanovništva i zbog toga moramo promovisati zdravo i dostojanstveno starenje i razvijati servise za kvalitetniji život starijih osoba. Već radimo na tome i imamo dobru strategiju za ostvarivanje tih ciljeva", rekao je Šeranić. 

Šeranić je dodao da će se nastaviti i promocija hraniteljstva kao dobrog modela zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja koji daje priliku mališanima da odrastaju u porodičnom okruženju, a hraniteljima obogaćuje život. 

On je istakao da je opredjeljenje Ministarstva i nastavak rada na unapređenju mentalnog zdravlja angažovanjem širokog kruga stručnjaka koji će pružiti podršku licima sa mentalnim poremećajima nakon hospitalizacije u centrima za mentalno zdravlje. 

Šeranić smatra da u zajednici treba razvijati mrežu podrške radno-okupacionom terapijom i prvenstveno razbijanjem stigme i diskriminacije lica sa mentalnim poremećajima. 

On je napomenuo da će se s ciljem modernizacije uslova liječenja u Doboju biti izgrađena nova bolnica, a rekonstruisane i opremljene bolnice u Foči i Gradišci. 

Da bi se provele mjere stabilizacije poslovanja, Šeranić smatra da se mora insistirati na odgovornosti svakog zaposlenog u zdravstvenom sistemu, na prvom mjestu, rukovodilaca. 

Šeranić je istakao da, osim dugovanja koji se najčešće pominju, postoje i ostali problemi organizacijske prirode sa kojima se može unapređivati rad zdravstvenih ustanova, a da je osnovna mjerna jedinica rada usluga. 

On je naveo da na osnovu toga treba da vode svi rukovodioci zdravstvenih ustanova, da proširuju usluge, ulažu u kadar i nastoje da uslugom više unaprijede poslovanje. 

"To podrazumijeva ne samo struku, nego i ljubaznost i borbu za svakog pacijenta", smatra Šeranić. 

On je ukazao i da se Srpska suočava sa problemom odlaska zdravstvenih radnika, što je signal da se mora unaprijediti status zdravstvenih radnika i zadržati najbolji. 

Kada je riječ o stabilizaciji poslovanja zdravstvenih ustanova, Šeranić je objasnio da će Ministarstvo nastojati da ima individualan pristup u slučaju bolnica, dok je znatno kompleksnija situacija kada su u pitanju domovi zdravlja, jer Ministarstvo nema nadležnosti da pravi velike rezove mimo opština. 

"Insistiraćemo na odgovornosti njihovih osnivača - opština, koje ulažu minimalna ili nikakava sredstva u rad domova zdravlja. Vođeni osnovnim principom da pacijent mora da dobije najbolju moguću zdravstvenu zaštitu Fond zdravstvenog osiguranja redovno izmiruje svoje obaveze. I uprkos svemu tome, kada dođu u problem, domovi zdravlja se obraćaju nama, Ministarstvu i Fondu, a ne osnivačima", objasnio je Šeranić. 

On je istakao da trezorski sistem poslovanja rješenje koje je Ministarstvo ponudilo kada je u pitanju planiranje i kontrola trošenja novca. 

Šeranić je napomenuo da će detaljniju analizu zdravstva u Srpskoj obaviti ekspertski tim koji će obići sve bolnice i izvještaj dostaviti Ministarstvu na uvid, jer se bez kvalitetne analize ne mogu donositi dugoročne odluke, a svakoj od zdravstvenih ustanova na sekundarnom i tercijarnom nivou potreban je zaseban pristup. 

"Treba imati na umu da dugovanja zdravstvenih ustanova nisu stvar samo jednog ministarstva, nego cijele Vlade, s obzirom da se treba utvrditi struktura tih dugovanja i način njihovog rješavanja", dodao je Šeranić. 

Šeranić je ocijenio da se moraju osluškivati trendovi da bi se donosile najkvalitetnije odluke i usmjeravala sredstva tamo gdje su najpotrebnija danas ili u narednih nekoliko godina, te da su u tom segmentu Ministarstvu dragocjena međunarodna saradnja i iskustva drugih zemalja. 

Govoreći o rješavanju zahtjeva radnika u bolnici "Srbija" u Istočnom Sarajevu, Šeranić je objasnio da sada, kada je problem zaostalih plata vraćen u dinamiku, Ministarstvo sa sindikatima traži rješenja za dalje funkcionisanje da bi ta zdravstvena ustanova, sukcesivno, došla u poziciju redovnog izmirenja obaveza prema radnicima. 

Kada je riječ o izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti, Šeranić je naveo da će se one odnositi na dogovor sa savezima i udruženjima koja okupljaju lica sa invaliditetom da lična invalidnina postane i zakonska kategorija.