Obrazlažući ovaj zakonski akt u Narodnoj skupštini, Šeranić je rekao da se donosi i radi usklađivanja zakonskih rješenja u ovoj oblasti sa strateškim razvojnim dokumentima donesenim nakon stupanja na snagu važećeg zakona.

"Osim toga, donosi se i zbog usklađivanja sistema zdravstvene zaštite sa sistemom zaštite Evropske unije, prije svega u smislu kvaliteta i efikasnosti pružanja zdravstvenih usluga", rekao je Šeranić.

On je naveo da se u pripremi novog zakona o zdravstvenoj zaštiti težilo ka stvaranju pravne osnove za pojedine dobre prakse pružanja usluga, kao što su korišćenje Helikopterskog servisa za vazdušni medicinski transport pacijenata i zdravstvenih radnika.

Osim toga, kaže Šeranović, tu je i potvrđivanje statusa lica oboljelih od rijetkih bolesti putem Centra za rijetke bolesti u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, upućivanje uzoraka za laboratorijsku analizu, umjesto upućivanja pacijenata i pružanje usluga liječenja u kućnim uslovima putem sestrinstva u zajednici.

U obrazloženju ovog zakonskog akta se navodi da se njime nastoje bolje urediti pojedini segmenti zdravstvenog sistema, čime će se zdravstveni sistem bolje prilagoditi potrebama stanovništva i osiguraće se pružanje kvalitetnijih i sigurnijih zdravstvenih usluga stanovništvu Republike Srpske.

"Odredbama novog zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućena je i bolja osnova za korišćenje tehnoloških mogućnosti u budućem razvoju zdravstvenog sistema Republike Srpske", navodi se u obrazloženju.

Odredbe ovog zakonskog rješenja uređuju i širi obim prava građana i pacijenata prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, pa se tako propisuje pravo građana na uvid u listu čekanja, uz propisivanje obaveze zdravstvene ustanove koja je dužna obavijestiti pacijenta o stavljanju na listu čekanja i načinu na koji će biti dalje informisan o terminu pružanja zdravstvene usluge.

Predviđeno je i da, umjesto sa dosadašnjih 15 godina, lica do navršenih 18 godina budu oslobođena participacije.

Osim toga, predviđeno je i uspostavljanje sistema za praćenje zadovoljstva i iskustva korisnika usluga, kao i efikasnija laboratorijska dijagnostika i ušteda pacijentovog vremena.

Nacrtom je propisan i plan mreže zdravstvenih ustanova na teritoriji lokalne samouprave, te bolja i efikasnija organizacija primarne zdravstvene zaštite, uvođenje novih zdravstvenih usluga, kao što su telemedicina i mobilno zdravstvo.

"Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti je odgovor i na izazove održivosti zdravstvenog sistema, koje sa sobom nosi emigracije zdravstvenih radnika iz Srpske", navodi se u obrazloženju.