Svi optimalni rokovi za ovogodišnju sjetvu pšenice u Semberiji su pomjereni. Iako je proizvodnja ove žitarice u ovoj godini totalno neisplativa, poljoprivredni proizvođači ohrabrili su se da ipak uđu u svoje njive, a radove su priveli kraju. Ovaj put zasijali su 25% manje u odnosu na prošlu sezonu. Ako bi dobili veći podsticaj za pšenicu možda bi i uspjeli da stanu na noge, kažu.
Zbog toga su resornom ministarstvu uputili zahtjev za održavanje sastanka, kako bi se definisala sredstva namijenjena za ratare.
"Tražili smo uglavnom ona sredstva koja su bila prošle godine za proizvodnju pšenice, da se isplati ove godine. Ne mislim na sredstva po hektaru nego na ukupno izdvojena sredstva koja su bila, nisam siguran, ali po našoj nekoj računici mislim da bi taj podsticaj po hektaru ove godine trebao da bude tu negdje oko 650 maraka, možda čak i 700", kaže Boško Radić - predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije".
"Mi osmog recimo sad ovog novembra, ja sam u svoje vrijeme sve morao uraditi. I duboko uzorati, i da bude pšenica posijana i drva dovežena i sve da bude urađeno recimo što je na selu. Međutim, to sad ide tek i u januaru", kaže Petar Dragojlović – poljoprivredni proizvođač iz Amajlija.
Suvo zemljište, teško za mehaničku pripremu dovelo je do kašnjenja sjetve pa su poljoprivrednici bili primorani da čekaju da padne dovoljno kiše. Stanje u poljima je šaroliko. Na malom broju parcela pšenica je posijana u optimalnom roku i uveliko je ponikla, a ipak većina pšenice tek niče jer je posijana u poslednjih 7 do 10 dana.
"I kad je u pitanju sjetva poslije optimalnog roka, moja preporuka je poljoprivrednim proizvođačima da se poveća količina sjemena po jedinici površine za nekih, svakim danom kašnjenja 1% se povećava količina sjemena i obavezno je đubrenje NPK hranivima svih strnih žita", kaže Stanko Tadić – agronom.
Otkupna cijena pšenice ove godine u Srpskoj kretala se oko 30 pfeninga i duplo je niža bila u odnosu na onu iz prošle godine koja je iznosila 65 pfeninga. U pekari jedna kifla trenutno košta kao i kilogram ove žitarice. Dodatni problem poljoprivrednicima iz Semberije pravi i uvozno brašno koje obara cijenu domaće pšenice.
