Gljivari u Srpskoj ove jeseni ostali su praznih korpi, jer je kako kažu u proljeće bilo previše vlage, a onda je uslijedio veoma sušan period, zbog čega gljiva nema ni za lijeka.
Gljivari u Srpskoj ove jeseni ostali su praznih korpi, jer je kako kažu u proljeće bilo previše vlage, a onda je uslijedio veoma sušan period, zbog čega gljiva nema ni za lijeka.
Da je ova sezona dosta lošija od prošle potvrdio je za “Glas Srpske” instruktor gljivarstva Boro Marić iz Centra za posjetioce Pecka kod Mrkonjić Grada.
- Ova sezona je dosta škrta, jer je u proljeće bilo previše vlage i bilo je dosta svježe, a onda je došao veoma sušan period bez kiše. Gljive tek sada konačno kreću, ali samo u vlažnijim staništima. Još nije jek sezone, ali prošla godina je bila dosta bolja - rekao je Marić i dodao da su lani gljive brali već na početku septembra.
Dodao je da su proteklog vikenda organizovali i školu gljivarstva, za koju je vladalo veliko interesovanje, te su tada pronašli oko 50 vrsta gljiva na različitim staništima.
- Sada su posebno izdašne sunčanice, a stidljivo ponegdje ima vrganja i lisičarki - kazao je Marić.
Vlasnik zvorničkog preduzeća za otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova “Smrčak” Mladen Mijatović ističe da je stanje u gljivarstvu izuzetno loše.
- Ova godina je 50 puta lošija nego prošla. Nešto malo gljiva se pojavilo u zapadnom dijelu zemlje, a u našem dijelu nema ih uopšte. Prava katastrofa - kazao je Mijatović.
Kada je riječ o cijenama Mijatović kaže da je situacija ista kao i sa malinama, cijene padaju iako proizvoda nema.
Da ova godina nije na zavidnom nivou saglasan je i Banjalučanin Mijodrag Vuković, koji sakuplja tartufe.
- Čak i poslije onih velikih kiša nije bilo nekog zavidnog gljivarenja, daleko je ispod očekivanja. Ova godina je dosta lošija nego prošla - rekao je Vuković.
Kada je riječ o tartufima, kaže da je sezona solidna, ali ipak lošija nego lani.
- Cijena tartufa je ostala na prošlogodišnjem nivou pa kilogram u prosjeku košta oko 800 maraka, ali cijena zavisi i od vrste - kazao je Vuković.
Ovu vrstu gljiva, kako kaže, najviše traže otkupljivači koji ih izvoze, a što se tiče samih restorana, nema pretjerane potražnje.
- Generalno sve vrste gljiva se veoma malo koriste u našim kuhinjama, svi se radije okreću gljivama uzgojenim u vještačkim uslovima, a to su najčešće šampinjoni - rekao je Vuković.
Uvoz i izvoz
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom devet mjeseci ove godine uvezeno je oko 61.000 kilograma gljiva u vrijednosti većoj od 280.000 KM. U istom periodu izvezeno je više od 252.000 kilograma u vrijednosti od oko 3,3 miliona.
