Fenomen crnog petka stigao je i u naše društvo, ali da li to ima svoje posljedice i kako utiče na društvo?
O tome smo u A jutru razgovarali sa sociologom Jadrankom Berić.
Kako ona objašnjava period oko crnog petka je zapravo period nekontrolisane potrošnje.
"Taj dan, crni petak je vrhunac, odnosno praznik potrošačkog društva i same kupovine. Odakle je došao u naše podneblje i kako je nastao? Pa iz kulture SAD. Naime, 23. oni proslavljaju Dan zahvalnosti. To je njihov porodični praznik kada se mnogo ljudi okuplja taj dan. Ali u vrijeme povratka su jako velike gužve u saobraćaju, zbog toga dolazi taj momenat crni. Veže se i za zanimljivost da su se u tim godinama, znači 50-im godinama prošlog vijeka, cijene obilježavale crvenom bojom, da bi se tu stavljala crna oznaka kada je praznik. Znači, na vratima je stajala crna boja cijena, sniženje. Odatle izvedenica Crni petak. U vrijeme poslije 23. novembra, pretpraznično, kada mi otprilike većinom svi kupujemo poklone našim najbližima", kaže ona.
Ipak, pozadina je znatno drukčija.
"U pozadini tog crnog petka stoje i proizvođači, velike korporacije, koje su upravo na osnovu znanja Frojda o ljudskoj psihologiji, o ljudskoj ličnosti, manipulativnim sposobnostima uskladili, iskoristili i proizveli potrošačku kulturu, odnosno potrošačku ideologiju koja je kod nas uveliko zaživjela zadnjih desetak godina", priča Berićeva i dodaje:
"Prije nam je bilo jako čudno da vidimo ogromne gužve, ogromne redove u četvrtak uveče već, međutim, sposobnost manipulacije i sposobnost marketinga da se nešto stavi kao bitno, a što u suštini nije, dovelo je do toga da i naša kultura danas nije ovdje. Kupujemo ono što nam nije bitno, što nam nije realno potrebno".
Naglašava da taj momenat iracionalne kupovine degradira cijeli sistem vrijednosti.
"Posljedice su što sve danas ima cijenu. Naše društvo je kao takvo društvo koje robuje novcu i novčanim vrijednostima. Negativnosti konzumerizma i potrošačkog društva koje su danas evidentne jeste nekontrolisana i iracionalna potrošnja, da se kupuje ono što apsolutno nije potrebno. I, sa druge strane, sve ono što je imalo određene vrijednosti da se na njih stavi etiketa i novčana vrijednost. Možete danas kupiti ljepotu sa silikonima, možete danas kupiti znanje, jer novac je taj koji u potrošačkom društvu ima moć. Tako da taj crni petak nije samo dan 'jeftinijeg'", kaže ona.
Kako kaže, ovaj fenomen se ne uklapa u naš narod, ali ipak ima jedan dio naroda koji prihvata te vrijednosti.
"Imamo tu izdvojene pojedince, pošto konzumerizam ima danas definisanu vrstu ovisnosti o šopingu, znači SZO je to deklarisala kao ovisnost. Da li kod nas ima toliko, ne znam, jer kod nas nema toliko kupovne moći, ali da kupujemo i da iracionalno trošimo - DA. Podlegli smo marketingu. I oni koji ne prihvataju taj sistem na crni petak, ode da kupi, da vidi šta ima iz razloga da nešto uštedi", priča sociolog.
Rješenje je jednostavno.
"Rješenja su da ne dajemo svemu novčanu vrijednost", zaključuje ona.
