Psiholog Vanja Sovilj, gostujući u ATV jutru, pričala je o uticaju društevnih mreža na savremeni život, a u svjetlu nedavnog tragičnog slučaja u Banjaluci kada se jedna žena ubila nakon objavljivanja snimka na društevnim mrežama.
Ona kaže da ljudi u ovakvim situacijama ne razmišljaju o posljedicama, pogotovo kad su u pitanju društevne mreže.
„Može da bude bilo ko, kada se desi situacija kao što je ova, prosto ljudi ne razmišljaju o posljedicama, pogotovo kad su u pitanju društvene mreže, to ljudima daje neki osjećaj zaštićenosti . Oni ne osjećaju da će ono što oni kažu ili urade uticati na osobu s druge strane. Taj osjećaj zaštićenosti nekako daje ljudima za pravo da napišu, kažu objave taj komentar ne razmišljajući o tome kakva će njihova trenutna reakcija imati posljedice kasnije“, izjavila je Sovilj za ATV jutro.
Ona kaže da smo početkom razvoja moderne tehnologije počeli da se dehumanizujemo, da se negdje rastajemo sa našim osnovim ljudskim karakteristikama i osobinama.
„Ono što je dobro jeste da to još uvijek nije generalni trend, još uvijek imamo ljudi kod kojih je empatija razvijena ali užurban način života ne daje prostora ni djeci, dok smo djeca, da razvijemo te neke osnovne temelje empatije. Onda kasnije, kad smo odrasli i upadnemo u ubrzani tok života, nužno je da neke stvari ne primjećujemo kako što smo primjećivali ranije. Mislim da smo se u svim tim promjenama mi kao ljudi izgubili i pogubili, ne znamo gdje se nalazimo i ne znamo kako da nađemo izlaz iz toga“, izjavila je ona.
Dodaje da je nekako postalo važno da na društvenim mrežama imamo što više prijatelja, koji su naravno virtuelni, koje ni ne poznajemo.
„Taj trend je zavlado da bismo bili u toku sa onim što se dešava. Ono što je kasnije doprinijelo tome da taj viralni svijet postane nama jako značajan jeste period izolacije, odnosno kovida. Mislim da je taj period najviše uticao na to jer u tom periodu vi nemate nikoga osim svoje porodice sa kojom živite. Nekako je stavljen akcent na to da su društvene mreže jedini izvor validacije i spoljne komunikacije“, objasnila je ona.
Broj lajkova određenim ljudima, koji imaju već problem sa izgrađenim samopozdanjem, jako je značajan da im da motivaciju da nastave dalje, pojašnjava dalje.
Ona kaže da generalno nismo svjesni koje posljedice virtuelni svijet ostavlja na realni zbog toga što postoji jedna generacija koja se u promjeni tehnologija poprilično izgubila
„Mislim da je i taj jaz u generacijama kočnica u razumjevanju, i da su slike jedne generacije i druge generacije potpuno različite“, smatra Sovilj.
Socijalne vještine nisu nužno oslabile pošto djeca i dalje komuniciraju i druže se, samo što su te društvene grupe značajno manje nego što su bile ranije.
„Postoje socijalne vještine, malo jesu slabije nego što su bile ranije. Uzrok tome jeste što djeca sad koriste tehnologiju kao izvor informacija i njihova elokventnost čak nije na tom nivou gdje oni mogu da ostavraju socijalnu komuniakciju kao što su to mogla prije 30 godina“, istakla je Sovilj.
