Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato kao ljetnje Bogojavljenje. To je nepokretni praznik i svake godine se obilježava 19. avgusta. Pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.
Praznik je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na ikonostasima pravoslavnih hramova, slika se Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
U pravoslavnim hramovima se na Preobraženje iznosi i blagosilja novi rod grožđa, koje se, prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.
U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.
Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava, pa se kaže da se "preobražava i voda i gora".
Prema rasprostranjenom vjerovanju, na Preobraženje ne valja preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti pospan, a smatra se i da na ovaj praznik nije dobro plakati jer će taj plač preći u naviku.
