Žrtvama torture smatraće se lica koja su nezakonito lišena slobode, zatim ona koja su bila zatvorena ili im je bila ograničena sloboda kretanja, kao i lice nad kojim je protiv njegove volje izvršeno silovanje ili bilo koji oblik seksualnog zlostavljanja.
Zakon pokriva i sve one koji su bili izloženi bilo kakvom obliku torture s ciljem dobijanja određenih informacija, zastrašivanja ili priznanja.
U Udruženju žena žrtava rata zadovoljni su što su konačno dočekali bilo kakav pomak i očekuju da će zakon biti jednoglasno podržan.
“To je prvi put da ćemo imati bilo kakva prava. To do sada nije bila prepoznatljiva kategorija, a kamoli da su mogle bilo šta da ostvare.Ne vjerujem da i jedan poslanik ima razlog da ne glasa posebno zato što je to sa toliko godina zakašnjenjenja", kaže Božica Živković Rajili, predsjednik Udruženja žena žrtava rata.
Za žrtve ratne torture biće izdvojeno nešto više od milion maraka iz budžeta Srpske. Žrtve seksualnog nasilja koje su bile u zarobljeništvu imaće mjesečnu naknadu od 174 marke, dok one koje su nasilje pretrpjele na drugi način imaće 130 maraka mjesečno.
Zakon izdvaja i specifičnu najtežu grupu žrtva seksualnog nasilja s obzirom na nastale posljedice i imaće mjesečna primanja od 300 maraka. Ministar Milenko Savanović očekuje da će zakon biti jednoglasno podržan.
“Mislim da će taj prijedlog zakona biti usvojen tim više što su odredjene primjedbe koje su date , ugrađene, koje su stizale za sa terena ali i od naronih poslanika”, rekao je Milenko Savanović, ministar rada i boračko invalidske zaštite u Vladi RS.
Iz Saveza logoraša Srpske porčuju da status žrtava torture treba da imaju svi koji su bili zlostavljani na bilo kakav način uključujući i djecu. I medicinska dokumentacija u nekim slucajevima kažu mogla bi da bude problem.
"Imamo primjer gdje je majka bila zlostavljana, dijete imalo 15 dana, tom djetetu se traži medicinska dokumentacija da 20% ima oštećenje. Ako su to stvari koje traže u našem zakonu ja ne znam čemu to ide", rekao je Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS.
Nakon što zakon bude usvojen potrebno je da se sve žrtve koje ispunjavaju zakonske procedure prijave boračkom odjeljenju u opštinama iz kojih dolaze, zatim podnesu zahtjev i dostave bilo kakav dokaz da pripadaju ovoj kategoroji. Tačan broj onih koji su pretrpjeli zlostavljanje još se ne zna. Samo Udruženje žena žrtva rata ima 615 članova, međutim veliki je broj onih koji nikada, iz određenih razloga neće ni prijaviti da su bili žrtve.
