Ovo je poručila pomoćnica ministra za visoko obrazovanje RS Jelena Starčević, stavljajući konačno tačku na temu za koju i dalje vlada veliko interesovanje. Ona kategorično poručuje da takozvanim starim studentima neće više biti produžen rok za polaganje ispita.

Rok za završetak po započetom planu i programu, uslovima i pravilima studija istekao je 31. oktobra 2020. godine. To se odnosi na četvorogodišnje studije, a za studente na petogodišnjim i šestogodišnjim starim programima rok ističe 30. septembra 2022. godine.

"Razloga je nekoliko, a na prvom mjestu to je činjenica da je ponovno produžavanje rokova za završetak studija po ranije važećim nastavnim planovima i programima protivno javnom interesu. To znači da stari nastavni planovi i programi ne nude kompetencije, znanja i veštine koji odgovaraju današnjim potrebama tržišta. Potrebno je još jednom napomenuti da starim studentima nije zabranjeno da nastave studije, jer su se takve dezinformacije pojavljivale u medijima. Ovi studenti, svakako, mogu nastaviti studije, ali po novom nastavnom planu i programu, što je i bila inicijalna ideja “Bolonje”, koja je navedena još u Zakonu o visokom obrazovanju iz 2006. godine. Takođe, broj ispita koji dodatno moraju polagati nije dramatično veliki, te su neosnovani navodi da ovi studenti trebaju studirati ispočetka", kaže Starčevićeva u intervjuu za Srpskainfo. 

Kada je upisana posljednja generacija „starih studenata“?

Posljednja generacija upisana je prije 15 godina. Oni koji su upisali tada do danas su imali preko 28 semestara, preko 120 redovnih rokova, s tim da su kao apsolventi imali mogućnost da svaki mjesec izlaze na ispite. Moram da napomenem da među „starim studentima“ imamo i one koji su upisali Univerzitet u Banjaluci i Istočnom Sarajevu 90-ih godina. Takođe, troškovi održavanja starih programa su veliki. Za svaki nastavni predmet koji student polaže, a nema ga u važećem studijskom programu, visokoškolska ustanova treba izdvojiti dodatna sredstva za angažovanje dodatnih nastavnika. Za neke predmete više nema nastavnika koji imaju adekvatan izbor u zvanje, jer je vrijeme učinilo svoje i za nekim disciplinama više ne postoji potreba, neke su prevaziđene i slično.

Stari studenti mogu nastaviti studije, ali po novom nastavnom planu.

U ovoj akademskoj godini na javne univerzitete upisano je 658 studenata više nego lani. Šta je po uzrok tome?

Novim Zakonom o visokom obrazovanju iz jula 2020. godine omogućili smo da svi studenti, koji prvi put upisuju prvi i drugi ciklus studija, a koji su nekada spadali u kategoriju „budžetski” i „sufinansirajući”, sada budu finansirani iz budžeta. Praktično, ovi studenti nemaju nikakvih troškova na studijama, jer njihovo studiranje finansira Vlada RS. Činjenica da su potpuno finansijski rasterećeni, a da mogu studirati na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi koja svojim kvalitetom zadovoljava sve evropske standarde, ove je godine opredijelila značajno veći broj studenata da odaberu jedan od dva domaća javna univerziteta.

Da li će politika besplatnog sudiranja biti nastavljena?

Vlada Srpske će svakako nastaviti s politikom besplatnog studiranja u narednim akademskim godinama, jer je to propisano i zakonom. Cilj nam je da broj visokoobrazovanih mladih ljudi u Srpskoj dostigne procenat koji postoji u razvijenim zemljama evropskog prostora visokog obrazovanja. Ovo je takođe odlična prilika za naše javne univerzitete da zadrže postojeće i zapošljavaju nove nastavnike, saradnike i mlade naučnike, da inoviraju programe i da ponude studentima savremena znanja, vještine i kompetencije koji su konkurentni na evropskom tržištu rada.

Hoće li neki smjerovi na fakultetima biti ukinuti ili privremeno zaleđeni, kako bi se uskladili s tržištem rada?

O tome će se izjasniti Savjet za visoko obrazovanje, na osnovu analize niza podataka i pokazatelja neophodnih za izradu Mreže visokoškolskih ustanova. Moguće je da će donijeti odluku da se na pojedine studijske programe odobri upis jednu ili dvije godine, pa se za narednih tri godine recimo, upis ne odobrava. To je uobičajena praksa kod planskog kreiranja visokoobrazovnog kadra.

Šta predstavlja Mreža visokoskolskih ustanova?

Mreža visokoškolskih ustanova je planski dokument koji donosi Vlada RS na period od dvije godine na prijedlog Savjeta za visoko obrazovanje RS, a koji će nam omogućiti da strateški donosimo odluke kada je u pitanju razvoj visokog obrazovanja. Ovaj dokument će sadržavati popis svih postojećih visokoškolskih ustanova i studijskih programa s njihovim geografskim rasporedom i naučnom oblasti u kojoj izvode studije, te projekciju za naredne dvije godine u pogledu potreba tržišta rada i javnog interesa za školovanjem određenog visokoobrazovnog kadra. Riječ je o izuzetno složenom dokumentu koji će biti rezultat analize svih relevantnih pokazatelja kao što su stanje na zavodima za zapošljavanje, grane privrede koje su razvijene u konkretnim dijelovima Republike i iskazane potrebe poslodavaca za određenim kadrom, stanje na visokoškolskim ustanovama u pogledu raspoloživosti nastavnog kadra, broja studenata, želje i sklonosti srednjoškolaca na završnim godinama i drugi pokazatelji koji će nam omogućiti da kreiramo realnu sliku stanja i potreba. Svaki novi studijski program i nova visokoškolska ustanova moraju biti u skladu s Mrežom visokoškolskih ustanova; u suprotnom, ne mogu uopšte ući u proces početne akreditacije.

Asistenti napominju da su preopterećeni brojem časova zbog čega im ne ostaje dovoljno vremena za naučno istraživanje.

Zakon ne određuje broj časova predavanja i vježbi na pojedinim studijskim programima i pojedinim predmetima. To je u isključivoj nadležnosti visokoškolskih ustanova. Zakon postavlja samo gornju i donju granicu za broj časova nastave sedmično, a to je minimalno 20 i maksimalno 25 časova nastave. Sve unutar toga uređuje visokoškolska ustanova, odnosno predmetni nastavnik i naučno-nastavno, odnosno umjetničko-naučno-nastavno vijeće. Ukoliko asistenti imaju primjedbe na broj časova, o tome bi morali razgovarati s predmetnim nastavnikom.

U akademskoj zajednici priznaju da se nisu baš najbolje snašli tokom pandemije.

Ministarstvo ima potpuno drugačije podatke. Rezultati sprovedenih anketa kažu da su studenti zadovoljni načinom na koji su visokoškolske ustanove reagovale u stanju epidemije te da su, što je veoma interesantno, zadovoljniji zalaganjem i radom nastavnika nego svojim zalaganjem. Ministarstvo je, tokom pandemije, redovno razmatralo izvještaje visokoškolskih ustanova koji su govorili da se nastava odvija, na nekim ustanovama uživo, na nekim kombinovano, a na nekim onlajn, ali da se redovno odvija, što je veoma važno. Letnji semestar 2019/20. i zimski semestar 2020/21. godine, koji upravo završavamo, u potpunosti su implementirani u skladu sa zakonom i uredbom koja je donesena za vrijeme vanrednog stanja. 

Dakle, kvalitet nastave nije narušen?

Studentima smo omogućili sedam ispitnih rokova od juna do oktobra 2020. godine i produžili akademsku godinu za mjesec dana, tako da nisu imali štetnih posljedica po kvalitet nastave i broj ispitnih rokova. Takođe, visokoškolske ustanove su uvažavale sve posebne slučajeve nemogućnosti izlaska na ispite zbog izolacije ili bolesti, te takvim studentima omogućili naknadne termine za polaganje ispita.

Kolika su ulaganja u stipendije?

U 2020. godini Ministarstvo je izdvojilo dva miliona maraka za stipendije, od toga 191.000 KM za stipendiranje naših studenata koji studiraju u inostranstvu. Preostali iznos dodjeljuje se studentima u četiri kategorije. Studenti dobijaju po 200 KM mjesečno, ukupno 2.000 KM za deset mjeseci, dok studenti u inostranstvu dobijaju 2.700 KM za prvi ciklus, 3.200 KM za drugi ciklus i 3.700 KM za treći ciklus. U budžetu za 2021. godinu planiran je isti iznos sredstava za stipendije iako je ova godina izuzetno teška za budžet i predstavljaće godinu štednje po svim osnovima.

Koliko je lani izdvojeno za sufinansiranje ishrane i smještaja?

Ministarstvo je takođe, u 2020. godini izdvojilo 4,2 miliona KM za sufinansiranje ishrane i smještaja redovnih studenata u ustanovama studentskog standarda. Smještaj se sufinansira u iznosu od 1,50 KM po jednom studentu dnevno, a ishrana 3,50 KM, odnosno pet KM dnevno po studentu. Za JU Studentski centar „Nikola Tesla“ Banjaluka odobrava se do 25 odsto dodatnih sredstava u odnosu na iznos namijenjen za ishranu zbog dodatnih troškova ishrane studenata koji nisu smješteni u ovom Studentskom centru. 

Kakva je uloga Savjeta za visoko obrazovanje?

Savjet sada, po novom Zakonu o visokom obrazovanju, igra značajnu ulogu u donošenju odluka i kreiranju obrazovne politike. Umjesto nekadašnjih 11 članova akademske zajednice, Savjet sada čini 17 članova, od kojih su četiri predstavnika privrede. Uključivanje predstavnika privrede u rad Savjeta i planiranje obrazovne politike od neprocjenjivog je značaja za povezivanje sistema visokog obrazovanja sa tržištem rada. Predstavnici privrede će imati značajnu ulogu prilikom ocjene elaborata o opravdanosti osnivanja novih studijskih programa i novih visokoškolskih ustanova. Savjet takođe, osim što donosi Mrežu visokoškolskih ustanova, daje mišljenje na standarde za početnu akreditaciju i standard za akreditaciju, daje preporuke Ministarstvu o upisnoj politici, predlaže modele finansiranja, kriterijume za kategorizaciju naučnih časopisa i uslove za izbor u naučno-nastavna zvanja i drugo.