Studentska razmjena

Studenti RS slabo koriste prilike za studiranje u inostranstvu

  • 16.06.2018. 19:47

Poziv studentima za plaćenu praksu u Poljskoj, šest mjeseci na studenstskoj razmjeni u Granadi ili Bolonji, deset mjeseci u SAD-u, ili postodiplomski studiji u Indoneziji - sve su to mogućnosti koje se nude studentima Univerziteta u Banjaluci.

Prilika za studente da uče, razvijaju se i putuju, čini se, nikad više, a one nikad manje iskorišćene. Prema evidenacijama Univerziteta, tek 30 do 50 studenata godišnje iskoristi priliku. Studenti imaju svoje razloge. 

"To su finansiranje sam odlazak u studentsku razmjenu, potom poznavanje stranih jezika, priznavanje rezultata ostvarenih u inostranstvu ili, kako oni to obično kažu, ispita koje su položili u inostranstvu i neinformisanost o mogućnostima", kaže Jelena Rožić, viši stručni saradnik za međunarodnu i međuuniverzitetsku saradnju Univerziteta u Banjaluci. 

Ako je suditi prema našoj anketi, nezainteresovanost i neinformisanot studenata, glavani je problem. 

"Nemam komentara. Ništa!"

"Jesmo čuli. Pa, ne prijavljujemo se, možda kad bih bila više informaisana, možda bih se nekad prijavila. Za sada nisam dovoljno informisana".

"Ne, ja sam prva godina, nisam bio još u prilici. Cilj je u drugoj ili trećoj godini, kad stekenem iskustva još malo na fakultetu, pa onda pokušati", kažu anketirani studenti.

Granada, Argentina, Brazil, Rusija - prilike su koje je iskoristila Maja Diljkan, student završne godine farmacije, da se školuje, volontira ili boravi kod prijatelja koje je upoznala zahvaljujući studentskim razmjenama i praksama na koje se prijavljivala. Španski, koji je naučila iz hobija, bio joj je jedna od ulaznica. 

"Sve te stvari koje sam tamo vidjela i sistem generalno obrazovni, koji se mnogo razlikuje od našeg i zaista je prava Bolonja. Imala sam priliku da vidim mnoge praktične stvari jer mnogo se u Evropi ulaže i daje značaj praktičnom iskustvu više nego teoriji. Za nas je to velika prednost jer dolazimo sa dobrim teoretskim znanjem. Bilo je teško vratiti se u realnost poslije svih tih godina i svega što zapravo želite da radite u nekoj sredini, kao što je naša, onako manja. Prije svega zbog našeg mentaliteta, mi smo još uvijek dosta kruti. I onda kad odete u svijet u stvari vratite se sa mnogo više dimenzija", priča Maja Diljkan, student Medicinskog fakulteta. 

Za što više studenata sa širokim vidicima, bore se i na Univerzitetu. Aktivirali su se na društvenim mrežama, organizuju konferencije, studenti slušaju iskustva iz prve ruke uživo, ali i preko skajpa. Planiraju da uspostave i softver koji će na jednom mjestu imati informacije o ponudama za odlazak u inostranstvo, studentima koji se prijavljuju, koji su otišli ili su se vratili i druge detalje.